Foto: Hina

SVE je veći broj onih koji odlaze iz Hrvatske, a posljednje istraživanje Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu pokazalo je da o trajnom odlasku razmišlja svaki četvrti mladi građanin.

Kvalitativno istraživanje "Prethodna iskustva migracije i aspiracije za migracijom mladih u Hrvatskoj" provele su suradnice instituta dr.sc. Dunja Potočnik i dr.sc. Mirjana Adamović, piše Glas Slavonije.

Prikupljanje podataka provedeno tijekom posljednja dva mjeseca

Istraživanje je financirala i koordinirala Zaklada "Friedrich Ebert", a terensko prikupljanje podataka provedeno je tijekom rujna i listopada ove godine. Motiv za provođenje ovog istraživanja bila je sve veća zabrinutost stručnjaka oko odljeva hrvatskog stanovništva u inozemstvo.

"Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, u razdoblju od 2007. do 2016. došlo je do dramatičnog porasta registriranog broja emigranata, s 15.000 u 2007. na 36.000 u 2016. godini. Pritom, naravno, uvijek treba imati na umu kako je riječ samo o registriranom odljevu, odnosno o pojedincima koji su odjavili svoje prebivalište iz Hrvatske, a stvaran je broj višestruko veći", pojasnila je rezultate Potočnik.

Potočnik je prikazala samo preliminarne rezultate jer se objava studije očekuje krajem prosinca ove godine.

Mnogi odlaze zbog obrazovanja i novih iskustava

Prema prvim rezultatima koji se odnose na dosadašnja iskustva migracije, odlasci mladih su, kako kaže Potočnik, motivirani željom za stjecanjem obrazovanja i novih iskustava.

"Mladi koji se odlučuju na takav oblik migracije najčešće se i vraćaju u Hrvatsku, jer je velikim dijelom riječ o studentima koje tek čeka stjecanje diplome. Dio mladih u inozemstvu je boravio u djetinjstvu s obitelji, tijekom radnog vijeka svojih roditelja. Najmanje su brojni mladi koji su u inozemstvu boravili u svrhu zapošljavanja, a pretpostavljamo da je tomu tako jer mladi koji su uspjeli pronaći posao u inozemstvu još uvijek tamo i borave. Kada o zapošljavanju u inozemstvu govorimo, ističe se jedna bitna razlika, a to je da o njemu najvećim dijelom razmišljaju nezaposleni mladi, i to mladi završene trogodišnje ili četverogodišnje srednje škole", objašnjava Dunja Potočnik.

Objašnjava i kako to ne iznenađuje s obzirom na to da je riječ o kategoriji mladih koji se zapošljavaju sporije od mladih koji imaju visokoškolsku diplomu.

O odlasku razmišljaju najviše oni koji nemaju obitelj

Potočnik kaže kako o trajnom odlasku u inozemstvo najviše razmišljaju onih koji još nisu zasnovali obitelj, a radi se o mladim ljudima u starosnoj dobi do 29 godina. No ima i onih koji razmišljaju o samostalnom odlasku, uz eventualno pridruženje obitelji "kada se snađu".

"Podatci ove kvalitativne studije u skladu su s dosadašnjim uvidima o namjerama emigriranja mladih, a koji su dobiveni istraživanjima provedenima od Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Podatci iz tri vala istraživanja – 1999., 2004. i 2013. godine, pokazali su kako oko petine mladih razmišlja o privremenom, a oko četvrtine o dugotrajnom odlasku u inozemstvo. Među njima je, kao i u kvalitativnom istraživanju provedenom 2017., najviše nezaposlenih mladih srednjoškolskog obrazovanja, a odlasku su najmanje skloni visokoobrazovani zaposleni mladi koji su već zasnovali vlastite obitelji", zaključila je Dunja Potočnik iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz iseljavanje, instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: iseljavanje.

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.