DAMIR Novotny je u emisiji HRT-a Studio 4 komentirao prilično kontradiktornu informaciju o ulagaču iz Arapskih Emirata koji je kupio 43.4% Sberbankovog vlasničkog udjela Fortenove. Nedugo nakon toga iz šokirane Fortenove poručili su da nisu ishođene nikakve dozvole za takvu transakciju.

Novotny je kazao da je Sberbank pod sankcijama Europske unije, uključujući i njegovu imovinu, među kojom su i udjeli u Fortenova grupi. "Nitko ne može spriječiti Sberbank da proda te udjele, ni hrvatska vlada ni Uprava Fortenove grupe. Međutim, hoće li se to moći provesti u kontekstu sankcija protiv Rusije i tih banaka koje su sankcije obuhvatile, teško je reći", kaže Novotny. Tvrdi da je to u ovom trenutku jednostavno neprovedivo.

Sberbank može prodati Fortenovu, ali pravno ne može provesti transakciju

Govoreći o tome je li to onda kazneno djelo, jer se zaobilaze sankcije, Novotny je ponovio da Sberbank može prodati svoj udio, ali da je pitanje kako će provesti transakciju s pravne strane.

"Pitanje je kako će kupac moći ući u posjed svojeg vlasništva. To je drugo pitanje. Nitko ne može otuđiti udjele Sberbank u Fortenova grupi, oni nisu nacionalizirani. No u ovom trenutku su imobilizirani i Sberbank ne može raspolagati s tom imovinom dok traju sankcije", istaknuo je Novotny.

Na pitanje o tome da bi, u slučaju realizacije, ovo bila najveća investicija u Hrvatsku iz arapskog svijeta, rekao je da se radi o kapitalu, o investicijskom fondu koji ulaže u rizične portfelje dionica i pokušava restrukturirati te kompanije te ih kasnije prodati uz određenu zaradu.

"To nije jedinstven slučaj, njih je bilo i ima ih na europskom i svjetskom tržištu kapitala. Fond može platiti, ako već nije platio te udjele Sberbanci putem nekih drugih kanala, a ne ovih koji su pod sankcijama, i čekati da se ta cijela situacija s pravne strane provede. To može biti za godinu dana, za pet ili 10 godina. To je rizik", rekao je Novotny.

Hrvatska ima snažne mirovinske fondove drugog stupa

Mađarski kupci, odnosno fond, htjeli su kupiti taj udio Sberbanke u Fortenova grupi, ali je bio blokiran na međunarodnom tržištu. Sada "ispod stola" imamo najveće arapsko ulaganje u povijesti hrvatske države. Upitan treba li se zabrinuti tko raspolaže novcem građana u mirovinskim fondovima, jer je kao kupac bio zainteresiran jedan mirovinski fond s novcem građana, Novotny je rekao da mi u Hrvatskoj imamo vrlo snažne mirovinske fondove drugog stupa koji su akumulirali značajan kapital za ulaganja.

"Tim kapitalom upravljaju društva za upravljanje fondovima koja su djelomično u vlasništvu hrvatskih banaka, djelomično u vlasništvu primjerice njemačke osiguravateljske kompanije", rekao je. Dodao je da fondovi ulažu u prvoklasne dionice te da bi to po pravilu trebalo biti tako.

"Uglavnom su to obveznice Republike Hrvatske i najveći dio portfelja mirovinskih fondova su obveznice RH koje su kvalitetne i koje doista nisu veliki rizik. Fondovi nemaju praksu ulaganja u rizične portfelje dionica ili obveznica, kako je to učinio ovaj investicijski fond i z Ujedinjenih Arapskih Emirata. Mirovinski fondovi nemaju tako visok apetit zato što im to ne dopušta regulatorni okvir", naglasio je Novotny.

Novotny o novom oporezivanju

Damir Novotny komentirao je i najavu da država namjerava oporezivati domaće tvrtke koje su u ovoj godini imale prihode veće od 300 milijuna kuna, odnosno 20% prihoda iznad prosjeka u zadnje 4 godine, čime bi uprihodile od 1.5 milijardi do 2.2 milijarde kuna.

"Mislim da je to loša ideja. Time se pojačava uloga države u ekonomskim procesima, jača se redistributivna uloga države, odnosno Vlade. Političari odlučuju usmjeriti taj novac u nekom smjeru koji je u njihovom cilju", rekao je.

EU želi oporezivati ekstraprofit kompanija koje se bave energentima - naftom, plinom i derivatima. Kod nas se to planira proširiti i na banke, velike trgovačke lance, prehrambenu i IT industriju, čemu se protivi Hrvatska udruga poslodavaca. Novotny kaže da bi to značilo da vlada ograničava poduzetničku aktivnost, što je u konačnici protuustavno.

"Hrvatski ustav vrlo jasno kaže da se hrvatski ekonomski sustav temelji na privatnom vlasništvu i privatnom poduzetništvu. Dakle to je ustavna odredba, a i najbolja praksa EU-a. Državno uplitanje u ekonomske procese je moguće tamo gdje postoje monopoli", istaknuo je.