Novo NASA-ino istraživanje obećava superbrze i sigurne kompjutore
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Istraživanje je provela profesorica fizike dr. Lene Hau, a riječ je o jednom od 12 istraživačkih projekata objavljenih u posebnom izdanju stručnog časopisa Scientific American pod naslovom "Na rubu fizike".
Hau i njezini kolege u laboratoriju su uspjeli na nekoliko tisućinki sekunde usporiti, pa čak i zaustaviti, puls svjetlosti.
"Ovo bi moglo otvoriti put prema novim načinima uporabe svjetla", kazala je Hau. "Dosad je mnogo tehnologija bilo limitirano brzinom kojom svjetlost putuje."
Hau i njezini suradnici uspjeli su to postići hlađenjem oblaka atoma natrija uz pomoć lasera na milijarditi dio stupnja iznad apsolutne ništice. Uporabom snažnog elektromagneta, istraživači su zadržali oblak u vakuumu, sve dok nije formirana hladna skupina atoma.
Kad su u oblak ispalili puls svjetlosti, on je znatno usporio, zatim stao i zamro. Znanstvenici su poslije oživjeli puls svjetlosti i vratili njegovu normalnu brzinu ispalivši dodatnu lasersku zraku u oblak.
Hau je hladne atome počela ispitivati sredinom devedesetih, kad je ultrahladne atome smjestila u male prostore i tako stvorila Bose-Einsteinov kondenzat. U tom se stanju atomi čudno ponašaju, a tradicionalni zakoni fizike više ne vrijede. Umjesto odbijanja, atomi se spajaju i funkcioniraju kao cjelina.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prvi se pomak s usporenim svjetlom za Hau i njezine kolege dogodio u ožujku 1998. godine. Kasnije tog ljeta, uspješno su usporili zraku svjetlosti na 61 kilometar na sat, što je dva milijuna puta sporije od brzine svjetlosti u otvorenom prostoru. Nakon daljnjeg istraživanja tog sistema, znanstvenici su u ljeto 2000. godine uspjeli potpuno zaustaviti svjetlost.
Ta bi se otkrića mogla s vremenom početi koristiti u naprednim aplikacijama optičke komunikacije. "Svjetlost može prenositi goleme količine informacija kroz promjene u frekvenciji, fazi, snazi i drugim svojstvima", kazala je Hau.
Kad puls svjetlosti stane, informacije koje prenosi suspendirane su i pohranjene, slično kao što su informacije pohranjene u kompjutorskoj memoriji. Kvantni bitovi koji prenose svjetlost mogu prenositi znatno više informacija od trenutačnih kopmjutorskih bitova, a kvantni bi kompjutori bili mnogo sigurniji, jer bi se informacije kodirale u komplicirane kodove koji bi se mogli probiti samo uporabom lasera i kompleksnih formula za dekodiranje.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Ovo je .
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara