PREMA najnovijem istraživanju navika mladih na internetu EU Kids Online 2020: Rezultati istraživanja iz 19 zemalja (EU Kids Online 2020: Survey results from 19 countries), koje je uključivalo i Hrvatsku, većina djece u dobi do 16 godina koristi pametne telefone "svakodnevno“ ili "gotovo čitavo vrijeme“.

Također je primijećeno da, iako se vrijeme koje djeca provode na internetu u nekim zemljama gotovo udvostručilo u odnosu na 2010., velik broj njih još uvijek ne dobiva odgovarajuću potporu ili savjete od roditelja, učitelja ili prijatelja.

Kada naiđu na negativna iskustva na internetu, mladi se za pomoć većinom obraćaju roditeljima i prijateljima, a tek rijetko učiteljima ili stručnjacima, piše u priopćenju HR Kids Online.

U izvješću koje je objavljeno 11. veljače navedeno je i kako djeca dnevno provedu na internetu dva (Švicarska) do tri i pol sata dnevno (Norveška).

Situacija u Hrvatskoj – ohrabrujuća

U Hrvatskoj je u ovome istraživanju sudjelovalo 1017 djece u dobi od 9 do 17 godina te onaj roditelj koji ima više uvida u navike djeteta spram interneta.

Ohrabruje podatak da čak 96% hrvatske djece barem ponekad dobiva savjete o sigurnom korištenju interneta od roditelja, nastavnika i prijatelja. Treba istaknuti i da nakon negativnih iskustava na internetu, većina djece u Hrvatskoj najčešće razgovara s roditeljima. Slični su rezultati zabilježeni u Francuskoj i Estoniji. S druge strane, u Češkoj, Norveškoj, Poljskoj, Slovačkoj, Španjolskoj i Srbiji najčešće razgovaraju s prijateljima.

Također je pozitivna informacija da se naša djeca, u odnosu na ostalu iz 18 drugih država, najrjeđe suočavaju sa zlouporabom osobnih podataka. U Hrvatskoj, Španjolskoj, Norveškoj, Poljskoj i Srbiji dječaci češće od djevojčica prijavljuju elektroničko nasilje. Kao i u većini drugih država, i u Hrvatskoj kontakte s nepoznatim osobama na internetu češće ostvaruju starija djeca te češće dječaci od djevojčica.

Dok je u Češkoj, Njemačkoj, Španjolskoj i Srbiji 30% i više djece primilo poruke seksualnog sadržaja, u Hrvatskoj, Italiji, Slovačkoj i Estoniji s takvim se sadržajima susrelo 10% i manje djece. U Hrvatskoj je 2% djece poslalo ili objavilo poruku seksualnog sadržaja. Primjerice, u Njemačkoj je takve sadržaje poslalo ili objavilo 18% djece.

Ključni rezultati istraživanja

Ključni rezultati Nacionalnog istraživanja o sigurnosti djece na internetu, odnosno dijela globalnog istraživanja koje se odnosi na naše područje su:

- Gotovo polovica hrvatske djece u dobi od 9 do 11 godina, 2/3 djece u dobi od 12 do 14 godina te 3/4 djece u dobi od 15 do 17 godina može pristupiti internetu uvijek kada želi ili treba

- Svako četvrto dijete u dobi od 9 do 14 godina te svako treće dijete u dobi od 15 do 17 godina je u potpunosti ili uglavnom zabrinuto za svoju privatnost na internetu

- Svako deseto dijete u dobi od 15 do 17 godina prihvaća sve zahtjeve za prijateljstvom drugih ljudi na društvenim mrežama. Istodobno, gotovo svako četvrto dijete te dobi svakoga tjedna traži na internetu nove prijatelje ili kontakte

- Gotovo svako treće dijete u dobi od 9 do 17 godina je u posljednjih godinu dana (od trenutka provedbe istraživanja) komuniciralo na internetu s osobama koje nisu upoznali uživo. To je činilo svako deseto dijete u dobi od 9 do 11 godina, svako četvrto dijete u dobi od 12 do 14 godina te gotovo svako drugo dijete u dobi od 15 do 17 godina

- Više od 1/10 djece u dobi od 9 do 17 godina se u posljednjih godinu dana susrelo uživo s osobom koju su upoznali na internetu. To je napravilo svako četvrto dijete u dobi od 15 do 17 godina i svako deseto dijete u dobi od 12 do 14 godina

- Kada ih je zadnji put na internetu nešto uznemirilo ili im zasmetalo, više od pola djece u dobi od 9 do 17 godina je zatvorilo aplikaciju, svako treće dijete je blokiralo osobu kako ih ona više ne bi mogla kontaktirati, svako četvrto dijete ignoriralo je problem, a svako peto dijete promijenilo je postavke privatnosti

- U proteklih godinu dana više od pola djece u dobi od 9 do 17 godina primilo je povrjeđujuću ili neprimjerenu poruku. Pritom je takvu poruku primilo više od 1/3 djece u dobi od 9 do 11 godina, gotovo 1/2 djece u dobi od 12 do 14 godina te gotovo 3/4 djece u dobi od 15 do 17 godina. Djeca koja su tijekom tjedna i preko vikenda više vremena provodila na internetu, češće su dobivala takve poruke

- Gotovo 2/3 djece u dobi od 9 do 17 godina na internetu je u proteklih godinu dana vidjelo seksualne fotografije ili film gole osobe, a da im nije bila namjera vidjeti ih. S tim se susrelo 3/4 djece u dobi od 9 do 11 godina, više od 2/3 djece u dobi od 12 do 14 godina te gotovo 2/3 djece u dobi od 15 do 17 godina

- Roditelji češće o aktivnostima na internetu razgovaraju s djecom mlađe dobi. Istodobno, roditelji puno češće nadziru aktivnosti na internetu mlađe djece, ali i mlađoj djeci češće daju savjete što učiniti ako ih netko uznemirava na internetu

Savjeti za roditelje

U Nacionalnom istraživanju o sigurnosti djece na internetu navedene su i neke smjernice za roditelje koje bi im mogle pomoći pri stvaranju sigurnog online okruženja za njihovo dijete:

- Budući da svako treće dijete u Hrvatskoj svakodnevno pristupa internetu u domu prijatelja, odnosno rođaka, zabranom korištenja interneta i pristupanja određenim stranicama kod kuće roditelji neće puno postići jer će djeca tim stranicama pristupiti kod svojih prijatelja ili drugih članova obitelji

- Važno je što prije započeti sa stvaranjem odnosa povjerenja između roditelja i djeteta budući da su roditelji prvi medijski odgajatelji djece. Bez obzira na to koliko se sami osjećali spremni ili kompetentni, danas svaki roditelj/skrbnik mora imati osnovnu razinu medijske pismenosti kako bi mogao pratiti svoje dijete u medijskom obrazovanju

- Kod većine djece dominira pasivan pristup internetskim sadržajima, a kreiranje sadržaja je u drugom planu, pogotovo kod mlađeg uzrasta, te je stoga potrebno djecu poticati na stvaranje i izražavanje primjereno njihovoj dobi

- Istraživanje pokazuje kako je najrizičnije ponašanje djece u srednjoj školi, kada im obrazovni sustav pruža najmanju podršku kroz obrazovne programe, a djeca se najviše oslanjaju na svoje vršnjake

- Važno je izgraditi odnose s drugim roditeljima te izmjenjivati iskustva, osobito kada je riječ o starijoj djeci. U svim situacijama u kojima roditelji ne znaju kako reagirati, trebaju potražiti pomoć stručnjaka  

- S obzirom na iskustva djece u području elektroničkog nasilja, važno je podučiti djecu o poštivanju drugih korisnika u internetskom prostoru, poticati kritičko promišljanje te ih podučiti načinima zaštite i prijavljivanja elektroničkog nasilja

- Više od petine djece posjećivalo je stranice sa sadržajima o samoubojstvu i načinima fizičkog ozljeđivanja. Postoje brojni razlozi zbog kojih djeca to čine. Roditelji trebaju pratiti promjene u ponašanju, navikama i odnosima kod djece

- Većina djece nikada nije rekla roditeljima ili skrbnicima nešto što ih smeta ili uznemirava na internetu. Roditelji bi trebali poticati komunikaciju u obitelji  

- Čak 80% roditelja smatra da bi u škole trebalo uvesti poseban predmet koji bi se bavio samo medijskim obrazovanjem djece te bi većina njih, kada bi se radilo o izbornom predmetu, svoje dijete upisala na njega. Roditelji bi od stručnih službi u školama trebali tražiti da im omoguće programe medijske pismenosti za njih i djecu.