Novi zakon raznim uhljebima omogućuje da gledaju koliko imate novca i kako trošite
SABORSKI zastupnici odlučit će hoće li se značajno proširiti krug državnih zaposlenika koji imaju uvid u naše bankovne račune.
Novi zakon Ministarstva financija tek je u fazi javne rasprave, a već je izazvao kritike jer građani nisu baš oduševljeni da im dio carinika, poreznika, policajaca i državnog odvjetništva čačka po transakcijama. Ali nema straha, od curenja podataka trebala bi nas zaštititi - FINA.
>> Stiže novi zakon. Od sada će DORH, carina, policija i Porezna vidjeti sve račune?
Donose Zakon da bi suzbili kriminal, a 90% podataka mogli su vidjeti i prije
A informacije koje službe prikupe, moći će distribuirati drugim državama članicama Europske unije. U prijedlogu zakona nalazi se još niz zanimljivosti. No, prije nego što krenemo na njih, važno je reći da se ovaj nacrt zakona predlaže kako bi se olakšao pristup financijskim podacima i time suzbio kriminal.
Jedini je problem što još od 2002. godine postoji Jedinstveni registar računa (JRR) koji vodi FINA i gdje prikuplja podatke o broju i vlasnicima računa u bankama, a sadrži i podatke o računima za plaćanje, ugovorima o štednji i depozitima u kreditnim unijama te brojeve sefova s podacima o vlasnicima.
Od 2011. godine u registar su uključeni i podaci o računima potrošača, otvorenima u bankama koje posluju u Hrvatskoj. Jedino što registar nema je stanje na računima. Ali to valjda nije bilo dovoljno da bi se suzbio kriminal pa je bio potreban i ovaj zakon.
Ako ovo prođe, uvid u račune imat će dio policije, Carine, DORH-a, Porezne...
Bojazan izaziva pitanje tko će sve imati uvid u stanje vašeg računa. Neće to biti prvi prometni policajac kojeg sretnete na ulici, ali što više ljudi dobije ovlasti da prebire po transakcijama, to su mogućnosti za zloupotrebu veće. Pristup će imati DORH, Porezna i Carinska uprava, djelatnici MUP-a iz Odjela gospodarskog kriminaliteta i korupcije.
"Ovim se Zakonom određuje više tijela s navedenim ovlastima izravnog i bez naknade pristupa informacijama o bankovnim računima i to: državno odvjetništvo, ustrojstvene jedinice Porezne uprave nadležne za financijske istrage i otkrivanje porezno-kaznenih djela, Carinska uprava i ustrojstvena jedinica Ministarstva unutarnjih poslova u čijoj su nadležnosti poslovi gospodarskog kriminaliteta i korupcije. Također se propisuje razmjena informacija o bankovnim računima između Europola i financijsko-obavještajne jedinice, koja se obavlja uporabom sustava SIENA", stoji u nacrtu Zakona.
Vidjet će sefove, depozite, štednje, ukratko - sve
A što će oni moći vidjeti? Sve osim kasice-prasice.
"Informacije o bankovnim računima jesu; informacije o bankovnom računu, računu za plaćanje i sefu koje se nalaze u Jedinstvenom registru računa koji vodi Financijska agencija i koji sadrži podatke i informacije o: svim računima i oročenim novčanim sredstvima, stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama, sefovima svih fizičkih i pravnih osoba, stvarnim vlasnicima pravnih osoba imatelja računa, oročenih novčanih sredstava i sefova, fizičkim osobama ovlaštenim za raspolaganje sa sredstvima po računima, oročenim novčanim sredstvima, stambenim štednim ulozima, depozitima u kreditnim unijama te fizičkim osobama korisnicima sefova."
Budući da su u pitanju privatni podaci, a zakon bi ih učinio dostupnima većem broju osoba, valjalo se pobrinuti da budu zaštićeni. Iz Ministarstva financija dosjetili su se da bi Fina mogla čuvati podatke. Uz to je službenicima sugerirano kako se moraju ponašati.
Fina će voditi zapisnik o pretraživanju podataka pa će se lako spriječiti zloupotreba
"Prilikom pristupa, pretraživanja i korištenja informacija o bankovnim računima službena osoba nadležnog tijela dužna je poštivati propise kojima se uređuje zaštita povjerljivosti i tajnosti podataka i informacijske sigurnosti. Nadležno tijelo dužno je Financijskoj agenciji dostaviti ažurirane podatke o službenim osobama ovlaštenim za pristup i pretraživanje informacija o bankovnim računima", stoji u Zakonu.
Dalje pišu da će Fina imati obavezu voditi zapisnik.
"Nadležno tijelo i Financijska agencija uspostavljaju tehničke i organizacijske mjere koje će osigurati najviši stupanj zaštite podataka od neovlaštenog pristupa i krađe. Svaki put kada nadležno tijelo pristupi informacijama o bankovnim računima ili pretražuje informacije o bankovnim računima sadržanim u Jedinstvenom registru računa, Financijska agencija je dužna voditi zapis", stoji u nacrtu.
IT stručnjak: Široko se otvaraju vrata zloupotrebama
IT stručnjak Marko Rakar smatra da je ovaj nacrt zakona u biti proširenje postojeće regulative i to na način da se proširuje opseg tko sve može zatražiti financijske podatke o građanima ili pravnim subjektima.
"Riječ je o sustavu koji bi se trebao koristiti isključivo kod progona teških kaznenih djela, teško je dati neku primjedbu osim generalne da popis tijela nije eksplicitno definiran Zakonom, što dopušta da se kasnije na nižim razinama i izvan saborske procedure proširi popis korisnika kojima bi takvi podaci bili dostupni. Naravno da se otvara prostor zloupotrebama, dapače široko se otvaraju vrata zloupotrebama", poručuje Rakar.
Kaže da prijedlog zakona predviđa i automatsku obradu podataka koja može biti pojedinačna i masovna, što znači da odjednom može zahvatiti pojedinačne građane ili pravne osobe, ali i da možemo protjerati "provjere" na velikom broju građana ili pravnih osoba odjednom, što je samo po sebi problematično.
Podaci o imovini građana bit će dostupni neusporedivo većem broju ljudi
"Svaki zahtjev se evidentira, no ne evidentira se nijedan doista bitan podatak, a koji bi olakšao pronalazak zlouporabe sustava; sustav će bilježiti oznaku predmeta temeljem kojeg se radi pretraga, koja je institucija tražila pretragu kao i osoba koja je pretragu radila. Nije teško primijetiti da se uopće ne bilježi zakonski osnov temeljem kojeg je pretraga izvršena (dakle na koji točno zakon i kazneno djelo se referiramo prilikom pretrage) niti se bilježi koji je bio krajnji cilj pretrage", dodaje Rakar.
Tko god bude provjeravao "opravdanost" pretraga, ako doista želi znati je li pretraga imala zakonsku osnovu, morat će dobiti uvid u predmet za koji vjerojatno on sam neće dobiti dopuštenje.
"To ukratko znači da smo unaprijed stvorili sustav u kojem će biti nemoguće dokazati zloupotrebu, a u stvarnosti smo trebali sagraditi sustav koji će prvo osigurati donji minimum standarda dokazivanja pravnog interesa, a tek onda dopustiti uvid u podatke. Podaci o financijskoj imovini građana i pravnih osoba će odjednom biti dostupni neusporedivo većem broju ljudi nego što je to slučaj danas pa se i mogućnost zloupotrebe eksponencijalno povećava", upozorava stručnjak.
Dovoljan je jedan korumpirani policajac koji bi iskoristio situaciju
Ne razumije zbog čega bi neki državni zaposlenici imali uvid u takve podatke građana.
"Možemo se pitati zašto bi Carina imala pristupe takvim podacima i u kojem scenariju su upravo oni ti kojima je takav podatak potreban, ne vidim da Carina može imati bilo kakve ovlasti nad financijskom imovinom građana ili pravnih osoba. Možemo se isto pitati i za policiju koja je duboko politizirana i predmet učestalih zloupotreba. Zakon ne predviđa minimum osiguranja da, naprimjer, kompromitirani i korumpirani policajac (kakvih smo imali i imamo na desetke, ako ne i stotine) u legitimnu pretragu ne ubaci OIB-e ljudi ili pravnih osoba koje uopće nisu povezane s predmetom koji istražuju, a kojima će steći podatke kojima će se neovlašteno koristiti", poručuje Rakar.
Smatra da je zakonodavac sam sebi napisao zakon koji mu u njegovoj ograničenoj percepciji i apsolutnom ignoriranju temeljnih ljudskih prava, europskih i UN konvencija maksimalno olakšava posao.
"Žalosno je promatrati prijedlog Ministarstva financija kao predlagatelja, koji je u cijelosti propustio ispoštivati donji minimum temeljne norme ljudskih sloboda koje su propisane ustavom, europskim konvencijama o ljudskim pravima, kao i konvencijama UN-a, a koje jamče ne samo pravo na privatnost i nepovredivost osobnih podataka nego i na slobodu od (prekomjernog) nadzora", kaže Rakar.
Ured za sprječavanje pranja novca dužan je dostaviti informacije osim ako postoje objektivni razlozi
Članci 8. i 10. prijedloga zakona reguliraju rad Ureda za sprječavanje pranja novca.
Pa tako kažu da je Ured dužan dostaviti financijske informacije na zahtjev nadležnog tijela (Ministarstva financija, op.a.) s ciljem sprječavanja ili progona teških kaznenih dijela, osim ako postoje objektivni razlozi ili ako otkrivanje tih informacija ne bi bilo razmjerno zakonitom interesu fizičke ili pravne osobe.
Ured za suzbijanje pranja novca je u iznimnim i hitnim slučajevima ovlašten s financijsko-obavještajnim jedinicama država članica pravodobno razmjenjivati financijske informacije ili financijske analize koje su relevantne za obradu ili analizu informacija u vezi s financiranjem terorizma ili organiziranim kriminalom povezanim s financiranjem terorizmom.
U objašnjenu zakona piše da smo obavezni ovo uspostaviti radi EU direktive
Razlog zbog kojeg se ovaj nacrt Zakona predlaže objašnjava se u njegovu uvodu.
"Obveza uspostave centraliziranih registara bankovnih računa propisana je Direktivom (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. godine o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, kako bi se omogućila pravodobna identifikacija osoba koje su vlasnici bankovnih računa, računa za plaćanja te sefova. Jedinstveni registar računa je centralizirani registar bankovnih računa koji vodi Financijska agencija i čije je vođenje regulirano propisima koji uređuju provedbu ovrhe na novčanim sredstvima. Pristup Jedinstvenom registru računa, u svrhe propisane Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, sada ima Ured za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma."
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati