INDEX već neko vrijeme prati rasplet slučaja vezanog uz Državne nekretnine i sumnje u moguća pogodovanja što ih je prijavila zviždačica Maja Đerek. Sada doznajemo za novi moment. Naime, nakon što je nedavno USKOK zaključio kako u poslovanju uprave Državnih nekretnina nije bilo kriminala, Đerek je sada podnijela novu kaznenu prijavu kojom tereti Nadzorni odbor te državne tvrtke za nepostupanje i štetu nanijetu državnom proračunu.

Iz Novog sindikata doznali smo za ovu novu prijavu u kojoj je Đerek ukazala na nezakonito postupanje Nadzornog odbora u kojem još uvijek sjede dvoje aktivnih članova HDZ-a, Goran Gotal i Ilijana Krešić Rajič. Krešić Rajič je, kako je Index već pisao, bila prva suradnica Marija Banožića, baš u vrijeme dok je bio ministar državne imovine, te je, kako je ranije prijavila Đerek, pogodovao nekim zakupcima nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske. Ranije je uz njih bio i Hrvoje Ćosić, visokopozicioniran u Ministarstvu graditeljstva i državne imovine, koji je sada također prijavljen. 

USKOK odbacio prvu prijavu

Prvu prijavu koju je Đerek podnijela protiv uprave Državnih nekretnina te Banožića i šefa premijerova ureda Zvonimira Frke Petešića zbog sumnje u razna pogodovanja i milijunske štete, USKOK je nedavno odbacio. Potvrđeno je to Indexu iz samog USKOK-a, kao i Državnih nekretnina. Zaključili su kako nije bilo kriminala, dodajući kako golemi otpisani dugovi nekih zakupaca ne predstavljaju nezakonito poslovanje.

Đerek, kako je napisala u prijavi u koju je Index dobio uvid preko Novog sindikata, smatra da je u Državnim nekretninama ipak bilo pogodovanja, što je u konačnici rezultiralo štetom za državni proračun. Ako već nisu odgovorni članovi uprave i nekadašnji ministar, onda je, prema njezinom stavu, potrebno istražiti je li bilo odgovornosti članova Nadzornog odbora.

Sporna 24 ugovora o zakupu?

Među dokazima je navela sastanak koji je početkom veljače 2019. održan u ondašnjem Ministarstvu državne imovine. Na njemu su bili Banožićev prethodnik, ministar državne imovine Goran Marić, članica Nadzornog odbora Ivana Leko, pomoćnica ministra Ivana Pintar, Ilijana Krešić Rajič koja je još bila savjetnica ministra, ali i zamjenica predsjednika Nadzornog odbora Državnih nekretnina, te Renata Sabo, tadašnja direktorica te državne tvrtke. Sastanku je prisustvovala i sama Đerek, a bili su još i Hrvoje Ćosić, ondašnji predsjednik Nadzornog odbora Državnih nekretnina i Jelena Šakirovska, voditeljica Službe za poslovne prostore u Ministarstvu.

Na sastanku su, kako stoji u kaznenoj prijavi, obaviješteni da se za 24 ugovora o zakupu ne izdaju računi, odnosno da zakupnici uopće ne plaćaju dužne iznose. Ugovorima je bilo utanačeno da se računi izdaju od dana solemnizacije ugovora o zakupu. Od navedena 24 ugovora o zakupu, velika većina odnosila se na poslovne prostore kojih su zakupnici bile tvrtke u vlasništvu Joze Brkića te tvrtka Event masters za poslovni prostor u Bedem Priuli u Splitu. Već tada je, kako je rečeno na sastanku, država gubila oko 53 tisuće eura mjesečno, a postojala je i opasnost da se tvrtke ugase pa da se potraživanja nikada ne naplate. To se na kraju i dogodilo, ali je USKOK zaključio da nije bilo nezakonitosti. Sada će morati odlučivati o novoj prijavi Maje Đerek protiv onih koji su poslovanje Državnih nekretnina trebali nadzirati.

Nalaz Državne revizije

Među dokazima je priložila i nalaz Državne revizije objavljen 2023. kojim su, među ostalim, utvrđene "nepravilnosti i propusti vezani za odobravanje obročnih otplata dospjelog potraživanja i nepravodobno ispostavljanje računa za mjesečne zakupnine za poslovne prostore", kao i "nepravilnosti i propusti vezani za potpisivanje zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda, naplatu sredstava osiguranja i ugovornih kazni te jednostavnu nabavu".

Đerek je ponovno detaljno analizirala sumnje u pogodovanje Brkićevim tvrtkama, kao i tvrtkama u vlasništvu obitelji Rodić, ali i zapošljavanje Renate Sabo, koja, kako tvrdi, nije imala uvjete propisane za poziciju ravnateljice. Izračunala je na kraju da je Nadzorni odbor, da je proveo nadzor kakav je bio dužan provesti, mogao spriječiti štetu za državni proračun od najmanje 2.082.406 eura.