IZVOZ nafte i plina održavao je ruske financije tijekom rata protiv Ukrajine, no kako se približava četvrta godišnjica sveobuhvatne invazije, ti su se novčani tokovi iznenada smanjili na najniže razine u posljednjih nekoliko godina. To je rezultat novih kaznenih mjera SAD-a i Europske unije, carinskog pritiska američkog predsjednika Donalda Trumpa na Indiju te pojačanog suzbijanja flote tankera koji izbjegavaju sankcije i prevoze rusku naftu, piše AP.

Pad prihoda tjera predsjednika Vladimira Putina da se zadužuje kod ruskih banaka i podiže poreze, čime državne financije zasad ostaju stabilne. Međutim, te mjere samo povećavaju pritisak na ratno gospodarstvo, koje je sada opterećeno usporavanjem rasta i tvrdokornom inflacijom.

Sankcije kompanijama

U siječnju su ruski državni prihodi od oporezivanja naftne i plinske industrije pali na 393 milijarde rubalja (5,1 milijardu dolara). To je osjetno manje u odnosu na 587 milijardi (7,6 milijardi dolara) u prosincu i 1,12 bilijuna (14,5 milijardi dolara) u siječnju 2025. godine.

Prema Janisu Klugeu, stručnjaku za rusko gospodarstvo pri Njemačkom institutu za međunarodne i sigurnosne poslove, radi se o najnižoj razini od pandemije bolesti COVID-19. Kako bi prisilila Kremlj da zaustavi borbe u Ukrajini, Trumpova administracija uvela je 21. studenog sankcije dvjema najvećim ruskim naftnim kompanijama, Rosneftu i Lukoilu.

To znači da svatko tko kupuje ili prevozi njihovu naftu riskira isključenje iz američkog bankarskog sustava, što predstavlja ozbiljnu prijetnju za svako multinacionalno poslovanje. Povrh toga, 21. siječnja Europska unija počela je zabranjivati gorivo proizvedeno od ruske sirove nafte, što znači da se ona više ne može prerađivati drugdje i slati u Europu u obliku benzina ili dizela.

Ograničenje cijena

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u petak je predložila potpunu zabranu pomorskih usluga za rusku naftu, istaknuvši da sankcije pružaju polugu za pritisak na Rusiju.

Najnovije sankcije korak su dalje od ograničenja cijene ruske nafte koje je, za Bidenove administracije, uvela skupina sedam demokracija (G7). Ograničenje od 60 dolara po barelu, koje se provodilo preko osiguravatelja i brodara sa sjedištem u zemljama G7, bilo je usmjereno na smanjenje ruskog profita, a ne na zabranu uvoza, zbog straha od rasta cijena energije.

Ograničenje je privremeno smanjilo državne prihode od nafte, osobito nakon što je zabrana EU na većinu ruske nafte koja se prevozi morem natjerala Rusiju da prodaju preusmjeri u Kinu i Indiju. No Rusija je izgradila "flotu iz sjene" starih tankera koji posluju izvan dosega ograničenja, pa su prihodi ponovno porasli.

Pritisak na Indiju

Trump je 3. veljače pristao sniziti carine s 25% na 18%, rekavši da je indijski premijer Narendra Modi pristao zaustaviti uvoz ruske sirove nafte, a u petak je ukinuo i dodatnu carinu od 25% uvedenu zbog nastavka uvoza ruske nafte.

Modi to nije komentirao. Glasnogovornik za vanjske poslove Randhir Jaiswal rekao je da je indijska strategija "diversifikacija izvora energije u skladu s objektivnim tržišnim uvjetima". Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov napomenuo je da Moskva prati izjave i da ostaje predana "naprednom strateškom partnerstvu" s New Delhijem.

U svakom slučaju, isporuke ruske nafte u Indiju posljednjih su tjedana pale, s 2 milijuna barela dnevno u listopadu na 1.3 milijuna u prosincu, prema podacima Kijevske škole ekonomije i američke Uprave za energetske informacije (EIA).

Tvrtka za podatke Kpler kaže da je "malo vjerojatno da će se Indija u bliskom roku potpuno odvojiti" od jeftine ruske energije. Ukrajinski saveznici sve češće sankcioniraju pojedine tankere iz "flote iz sjene" kako bi odvratili kupce od preuzimanja njihove nafte, čime je broj takvih sankcioniranih brodova u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu i EU narastao na 640.

Američke snage zaplijenile su plovila povezana sa sankcioniranom venezuelanskom naftom, uključujući jedno koje je plovilo pod ruskom zastavom, dok je Francuska nakratko presrela plovilo za koje se sumnja da pripada "floti iz sjene". Ukrajinski napadi pogodili su ruske rafinerije, cjevovode, izvozne terminale i tankere.

Prodaja uz popust

Kupci sada traže veće popuste na rusku naftu kako bi nadoknadili rizik od kršenja američkih sankcija i poteškoće oko pronalaska načina plaćanja koji zaobilaze banke nespremne sudjelovati u takvim transakcijama.

Popust se u prosincu proširio na oko 25 dolara po barelu, dok je Urals, glavna ruska izvozna mješavina, pao ispod 38 dolara po barelu, u usporedbi s oko 62.50 dolara po barelu za međunarodnu referentnu naftu Brent. Budući da se ruski porezi na proizvodnju nafte temelje na cijeni nafte, to izravno smanjuje državne prihode.

"To je domino-efekt", rekao je Mark Esposito, viši analitičar za pomorski prijevoz sirove nafte u S&P Global Energy. Uključivanje dizela i benzina stvorilo je "zaista dinamičan paket sankcija, udarac jedan-dva, koji utječe ne samo na tok sirove nafte, nego i na tok rafiniranih proizvoda iz tih barela. Univerzalna poruka je: ako dolazi iz ruske sirove nafte, otpada", rekao je.

Nespremnost kupaca da preuzmu pošiljke dovela je do toga da se neuobičajeno velika količina, oko 125 milijuna barela, nakupila u tankerima na moru. To je povećalo troškove zbog manjka raspoloživih brodova, pa su dnevne cijene najma za vrlo velike tankere dosegnule 125.000 dolara, "i to je izravno povezano s posljedicama sankcija", rekao je Esposito.

Usporavanje rasta

Uz to, gospodarski rast je zastao jer poticaj ratne potrošnje doseže svoje granice, a manjak radne snage ograničava potencijal poslovnog širenja. Niži rast znači i manje poreznih prihoda. Bruto domaći proizvod porastao je samo 0.1% u trećem tromjesečju.

Prognoze za ovu godinu kreću se između 0.6% i 0.9%, što je pad u odnosu na više od 4% u 2023. i 2024. "Mislim da je Kremlj zabrinut zbog ukupne ravnoteže proračuna, jer se to poklapa s gospodarskim padom", rekao je Kluge. "A istodobno se troškovi rata ne smanjuju."

Odgovor Kremlja

Kremlj se okrenuo višim porezima i zaduživanju kako bi popunio rupu nastalu zbog manjih prihoda od nafte i sporijeg gospodarskog rasta. Parlament pod kontrolom Kremlja, Duma, podigao je stopu PDV-a koji potrošači plaćaju na blagajni na 22% s 20% te povećao namete na uvoz automobila, cigarete i alkohol.

Vlada se više zadužuje kod poslušnih domaćih banaka. Nacionalni fond bogatstva i dalje ima rezerve kojima se mogu krpati proračunske rupe. Dakle, Kremlj zasad ima novca. No povećanje poreza može dodatno usporiti rast, a zaduživanje nosi rizik pogoršanja inflacije, koja je spuštena na 5.6% uz kamatne stope središnje banke od 16%, nakon vrhunca od 21%.

"Dajte tome šest mjeseci ili godinu i to bi moglo utjecati i na njihovo razmišljanje o ratu", rekao je Kluge. "Ne mislim da će zbog ovoga tražiti mirovni sporazum, ali bi mogli htjeti smanjiti intenzitet borbi, fokusirati se na određena područja bojišta i usporiti rat. To bi bio odgovor ako postane preskupo", rekao je.