SLUŽBENO postoji pet ponovnih zaraza koronavirusom na svijetu. Najnoviji slučaj dokumentiran je u SAD-u. Radi se o 25-godišnjaku iz Nevade. Jesmo li sada pametniji u vezi s imunitetom na SARS-CoV-2?

Već smo se naviknuli na to da u vezi s covidom-19 ima više pitanja nego odgovora, primjerice što se tiče preživljavanja virusa na površinama, jasnim simptomima kod infekcije ili imunosti nakon preboljene bolesti.

>> U SAD-u se čovjek zarazio dva puta. Drugi put je imao mnogo ozbiljnije simptome

Pa ipak kod svake vijesti, kod svake nove studije, nadamo se novim spoznajama.

Tako je i sa studijom koja je objavljena u stručnom časopisu The Lancet - Infectious Diseases. Ona se bavi petim dokumentiranim slučajem ponovne infekcije koronavirusom, dakle kad osoba više tjedana ili mjeseci nakon što je preboljela prvu infekciju, ponovo oboli od koronavirusa.

I nakon ove studije ostaju otvorena pitanja u vezi s imunitetom i potrebna su dodatna istraživanja - tako glasi zaključak znanstvenika koji su sudjelovali u studiji, prenosi Deutsche Welle.

Ipak, oni postavljaju različite hipoteze i pozivaju druge znanstvenike da se pozabave zagonetkom oko imunosti.

Teže oboljenje nego kod prve infekcije

Pacijent iz najnovije studije, 25-godišnji mladić iz Washoe Countyja, Nevada, SAD, u roku od 48 dana je pozitivno testiran na dvije različite infekcije virusom SARS-CoV-2.

To potvrđuje da nova infekcija može nastupiti unutar kratkog razdoblja - i da može biti teža. Između prve infekcije u travnju 2020. i druge infekcije u lipnju ovaj mladić je dva puta negativno testiran na virus SARS-CoV-2.

U lipnju 2020. je pacijent, nakon što su se pojavili teški simptomi covida-19, među ostalim povišena temperatura, glavobolja, nesvjestica, kašalj, mučnina i proljev, prebačen u bolnicu i drugi put je pozitivno testiran. U međuvremenu je mladić otpušten iz bolnice i dobro se oporavio nakon druge infekcije.

Autori studije pišu da ranija izloženost covidu-19 možda ne vodi nužno do potpune imunosti, ali da su u vezi s ponovnom infekcijom potrebna dodatna istraživanja.

Autori savjetuju da sve osobe, bez obzira na to jesu li imale koronu ili ne, provode jednake mjere opreza kako bi se spriječila infekcija virusom SARS-CoV-2, dakle rastojanje, nošenje maske i redovito pranje ruku.

O ponovnoj infekciji možemo samo nagađati

"Ima još puno nepoznanica o infekciji virusom SARS-CoV-2 i reakcijama imunosnog sustava, ali naši rezultati signaliziraju da ranija infekcija virusom SARS-CoV-2 ne štiti nužno od buduće infekcije", kaže Mark Pandori iz Nevada State Public Health Laboratoryja na Sveučilištu Nevada, glavni autor studije.

"Važno je imati na umu da je ovo nalaz u pojedinačnom slučaju i da on ne omogućuje poopćenje toga fenomena. Iako su potrebna daljnja istraživanja, mogućnost ponovne infekcije mogla bi znatno utjecati na naše razumijevanje imunosti na covid-19, osobito u nedostatku djelotvornog cjepiva."

Dokumentirani slučajevi: ima li poveznica?

Genomi uzoraka virusa ovoga pacijenta u travnju i u lipnju su analizirani i pokazali su signifikantne genetske razlike između ova dva slučaja, što ukazuje na to da je pacijent dva puta inficiran s dva različita virusa SARS-CoV-2, tvrde znanstvenici.

Najmanje četiri slučaja ponovne infekcije potvrđena su kod pacijenata u Belgiji, Nizozemskoj, Hong Kongu i Ekvadoru. Ali, samo je kod pacijenta u Ekvadoru, uz onoga iz SAD-a, bolest bila teža nego kod prve infekcije.

"Potrebno je više istraživanja da bismo razumjeli koliko dugo može trajati imunost kod čovjeka koji je bio izložen infekciji virusom SARS-CoV-2 i zašto su neke od ovih drugih infekcija teže", kaže Pandori.

"Dosad smo vidjeli samo mali broj ponovnih infekcija, ali to ne znači da ih nema još više, pogotovo što brojne infekcije virusom SARS-CoV-2 prođu asimptomatično. Trenutno možemo samo nagađati o uzrocima ponovne infekcije", kaže autor studije.

Slično kao i kod pacijenta u Ekvadoru, i kod pacijenta u SAD-u su simptomi kod druge infekcije bili teži, dok kod pacijenata u Belgiji, Nizozemskoj i Hong Kongu nije bilo razlike glede težine simptoma.

Razne pretpostavke

Autori zato predstavljaju više hipoteza zašto bi kod druge infekcije simptomi mogli biti teži. Moguće je da je pacijent dugi put inficiran puno većom količinom virusa nego prvi put ili da je inficiran aktivnijom varijantom virusa.

Druga hipoteza je da je mogući razlog princip Antibody-Dependent-Enhancement (ADE), to jest činjenica da virusi koriste imunosni sustav kako bi organizam inficirali još efektivnije i masovnije. Ta je pojava uočena već kod beta-koronavirusa SARS-CoV i drugih oboljenja, primjerice denga-groznice.

Kod tog mehanizma antitijela se lijepe na površinu virusa, ali ih ne uništavaju, nego pomažu da ih stanice bolje prihvaćaju, i tako pojačavaju infekciju. Tako se pomaže razmnožavanje virusa.

Osim toga, autori pišu da postoji mogućnost, iako jako malena, trajne infekcije koja sadrži neki oblik aktivacije i deaktivacije. Ali, da bi ta hipoteza mogla biti točna, potrebna bi bila određena stopa mutacije virusa SARS-CoV-2. Koronavirus mutira, ali stopa mutiranja nije tako velika kao kod gripe, objasnio je nedavno virolog Hendrik Streeck u jednom intervjuu za DW.

Još jedna mogućnost bi bila istovremena infekcija s obje vrste virusa. To bi značilo da druga vrsta virusa nije otkrivena u travnju, a da je prva vrsta do testiranja u lipnju bila već uništena.

Autori priznaju da nisu bili u stanju provesti vrednovanje odgovora imunosnog sustava na prvu infekciju virusom SARS-CoV-2 niti procijeniti djelotvornost odgovora imunosnog sustava na drugu infekciju (primjerice neutralizirajućim antitijelima).

Asimptomatični, neotkriveni slučajevi

Ne smije se zaboraviti da su sve potvrđene ponovne infekcije utvrđene kod pacijenata koji su imali simptome covida-19. 

To znači da postoji mogućnost da su brojne infekcije ili ponovne infekcije ostale neotkrivene jer protječu asimptomatično i ne bivaju obuhvaćene testovima.

"Ukupno gledano i u SAD-u i u svijetu nedostaje sveobuhvatnog genomskog sekvenciranja pozitivnih slučajeva covida-19, kao i mogućnosti screeninga i testiranja, što ograničava mogućnosti znanstvenika i djelatnika u javnom zdravstvu da virus dijagnosticiraju, nadziru i uspiju slijediti unatrag put njegovog razvoja", piše autor studije Pandori.

Imunologinja Akiko Iwasaki sa Sveučilišta Yale u SAD-u, koja nije sudjelovala u studiji, piše u komentaru o studiji: "Što više slučajeva ponovne infekcije bude poznato, to bolje će znanstvena zajednica moći razumjeti kako funkcionira zaštita i koliko često prirodne infekcije virusom SARS-CoV-2 utječu na stupanj imunosti."

Te informacije su ključ za razumijevanje koja cjepiva su u stanju postići imunost pojedinca ili imunost stada, kaže ona.