STARI benzin s dodatkom olova, koji se koristio u SAD-u, ali i drugdje u svijetu u većem dijelu 20. stoljeća, smanjio je inteligenciju više od polovice Amerikanaca, pokazalo je novo istraživanje.

Ispušni plinovi takvog benzina štetni su za svakoga, no posebno za djecu kod koje je mozak još bio u razvoju. Prema nalazima studije, objavljene u PNAS-u, on je u prosjeku smanjio IQ za skoro 3 boda. No riječ je o prosjeku, što znači da je kod nekih rođenih u 60-ima ili 70-ima, kada je uporaba tog goriva bila na vrhuncu, mogao smanjiti i za 6 bodova. To se možda nije značajno odrazilo na one koji inače imaju prosječan ili visok IQ, no svakako jest na one s nižim kognitivnim sposobnostima.

Zašto se olovo dodavalo benzinu?

Benzin s dodatkom tetraetilolova (TEL), spoja formule Pb(C2H5)4, počeo se koristiti 1920-ih. TEL je omogućio značajno povećanje kompresije motora, čime je povećao performanse vozila i uštedu goriva.

Stariji benzini bez olova nisu omogućavali povećanje kompresijskog omjera motora iznad 6:1. Kada bi se prešla ova granica, dolazilo je do nekontroliranih eksplozija goriva.

Problem nekontroliranih detonacija benzinskih motora riješio je američki kemičar Thomas Midgley Jr. izmislivši aditiv TEL, koji je prvi put proizveden 9. prosinca 1921.

Dodatak TEL-a benzinu omogućio je da se benzin počinje paliti na značajno višim temperaturama i tlakovima, a za povećanje snage motora uz istovremeno smanjenje potrošnje goriva ključno je da kompresija bude što veća. Povećanje tlakova i temperatura izgaranja benzina bez nekontroliranih eksplozija omogućilo je povećanje snage motora uz manju potrošnju goriva.

Zabrana olovnog benzina stigla je kasno

No istraživanja iz 1970-ih pokazala su da olovo iz ispušnih plinova vozila, ako uđe u mozak, može poremetiti živčanu signalizaciju te čak uništiti moždane stanice. Američki astronom i popularizator znanosti Neil deGrasse Tyson posvetio je jednu epizodu svojeg serijala Cosmos priči o tome kako je američki geokemičar Clair Cameron Patterson otkrio razmjere trovanja olovom. Patterson je 1965. godine objavio knjigu Contaminated and Natural Lead Environments of Man, kojom je pokušao skrenuti pozornost javnosti na problem povećane razine olova u okolišu i prehrambenom lancu koje dolazi iz industrijskih izvora. Tu je krenula njegova dugotrajna borba s industrijom i vlastima.

Olovni benzin u SAD-u je zabranjen 1996. u EU 2000., a u Hrvatskoj tek 2006.

Što je otkrila nova studija?

Koristeći podatke iz nacionalnog istraživanja, tim je analizirao razine olova kod više od 11.600 djece u dobi od 1 do 5 godina iz uzoraka krvi uzetih između 1976. i 2016. Znanstvenici su također procijenili razine olova u krvi od 1940. do 1975. na temelju podataka o korištenju olovnog benzina u tom razdoblju. Ti su podaci potom povezani s utvrđenom formulom za utjecaj olova na IQ.

Njihovi rezultati pokazali su da je polovica sadašnje američke populacije u djetinjstvu imala povišene razine olova u krvi. Prema procjeni znanstvenog tima, izloženost olovu mogla je uzrokovati prosječni pad kvocijenta inteligencije od 2.6 bodova. Ljudi rođeni sredinom do kasnih 1960-ih vjerojatno su u prosjeku izgubili 5.9 bodova.

Stari benzin nije jedini izvor olova

Olovo iz ispušnih plinova automobila danas više ne predstavlja prijetnju. No postoje brojni drugi izvori onečišćenja olovom, poput lovačke municije, olovnih vodovodnih cijevi i industrijskog otpada.

Djeca rođena u SAD-u nakon 1996. u prosjeku imaju niže razine olova u krvi nego njihovi roditelji i bake i djedovi, ali u usporedbi s generacijama prije predindustrijske ere, njihova izloženost olovu je još uvijek mnogo veća.

Olovo je podmukao otrov. Nevidljivi zagađivač bez mirisa kroz povijest se koristio u bojama, cijevima i benzinu. No, iako su ograničenja danas bolja nego što su nekada bila, ogromne količine olova već su dospjele u našu pitku vodu, naše dišne ​​putove i domove.

Primjerice, jedna studija provedena 2021. na više od milijun američke djece, objavljena u uglednom medicinskom časopisu JAMA-i, otkrila je primjetne razine olova u krvi polovice ispitanih. Pokazalo se da su najizloženija bila djeca u siromašnim afroameričkim četvrtima.

"Većina američke djece izložena je olovu, tvari koja nije sigurna ni na jednoj razini", rekao je koautor studije, dr. Harvey Kaufman, viši medicinski direktor tvrtke Quest Diagnostics, koja je vodila studiju.

Prema američkim Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), "pokazalo se da čak i niske razine olova u krvi negativno utječu na dječju inteligenciju, sposobnost obraćanja pozornosti i akademska postignuća". Neki znanstvenici smatraju da je onečišćenje olovom "najdugovječnija epidemija" u SAD-u.