RUSIJA je u lipnju izvela dva velika napada balističkim i hipersoničnim projektilima, signalizirajući uznemirujuću promjenu taktike. Kremlj, čini se, usavršava novi model napada na ukrajinske gradove, oslanjajući se na koncentrirane udare balističkim i hipersoničnim projektilima kako bi nanio maksimalnu štetu dok se Ukrajina suočava sa sve većim nedostatkom presretača za sustave Patriot, piše The Kyiv Independent.

"Napadaju svime odjednom"

Dva masovna napada, 2. i 15. lipnja, slijedila su sličan obrazac. Rusija je u njima lansirala više od 600 dronova i oko 70 projektila, s težištem na balističkim i hipersoničnim projektilima usmjerenima prvenstveno na Kijev. Napad 2. lipnja obilježila je i najveća istovremena upotreba projektila Cirkon od početka rata, s osam lansiranih projektila. Dva tjedna kasnije, Rusija je ponovno usmjerila sve korištene Cirkone, uz još 19 balističkih projektila, na ukrajinsku prijestolnicu.

I vrste korištenog oružja i odabrane mete odražavaju promjenjivi pristup Rusije. "Tijekom 2022. godine krstareći projektili činili su oko 70 do 80 posto ruskih raketnih udara, dok su balistički imali znatno manju ulogu. Sada se to promijenilo i Rusija sve karte baca na balističke projektile. Krstareći projektili su se pritom od sredstva za napad pretvorili u alat za iscrpljivanje protuzračne obrane", rekao je za Kyiv Independent zrakoplovni stručnjak Kostjantin Krivolap.

Pukovnik Jurij Ihnat, načelnik Odjela za komunikacije ukrajinskih zračnih snaga, kazao je da su se posljednji napadi istaknuli i po koncentraciji različitog oružja na jednu metu. "Odaberu jednu metu - Kijev, Odesu, Dnjipro ili neki grad na zapadu Ukrajine - i napadnu je istovremeno svim raspoloživim oružjem", rekao je Ihnat. Prema njegovim riječima, Rusija sve više kombinira dronove Šahed, uključujući i varijante s mlaznim pogonom, kao i mamce, uz balističke i krstareće projektile te druge prijetnje iz zraka. "Sve te letjelice kreću se različitim brzinama i na različitim visinama. Kada su sva ta sredstva istovremeno usmjerena na jednu lokaciju, to značajno otežava donošenje odluka", pojasnio je.

Je li Rusija povećala proizvodnju balističkih projektila?

Pojačana upotreba balističkih projektila u nedavnim napadima otvorila je novo pitanje: je li Rusija proširila njihovu proizvodnju? Proizvodnja balističkih projektila Iskander-M ostala je relativno stabilna na oko 55-60 komada mjesečno. Moskva u 2026. planira proizvesti do 700 takvih projektila, otprilike kao i lani, izvijestila je Ukrainska Pravda pozivajući se na ukrajinsku vojnu obavještajnu službu.

Krivolap je rekao da je Rusija 2022. proizvodila tek 20-30 projektila Iskander-M mjesečno, da bi tijekom rata proizvodnja porasla na oko 60. Kaže da su ukrajinski udari na rusku infrastrukturu za proizvodnju projektila privremeno smanjili proizvodnju za 25 do 40 posto, iako je Moskva kasnije djelomično obnovila kapacitete. "Sada su se, čini se, vratili na proizvodnju od oko 55 projektila mjesečno. Vjerujem da je to njihov maksimalni kapacitet, a to što lansiraju više nego što proizvode znači da troše zalihe", rekao je.

Zašto Rusija koristi više balističkih projektila?

Ihnat tvrdi da porast upotrebe balističkih projektila odražava još jedan razvoj događaja: Ukrajina je postala učinkovitija u suzbijanju ruskog primarnog oružja zračnog terora - jurišnih dronova. Prema podacima Ministarstva obrane, stopa presretanja dronova sada je blizu 90 posto. S druge strane, stope presretanja projektila znatno su niže. U travnju je Ukrajina presrela više od 63 posto krstarećih i balističkih projektila, dok je u svibnju taj broj pao na nešto više od 53 posto.

"Rusi vide da smo se prilagodili na dronove, pa se i oni prilagođavaju. Strategija ostaje ista - preopteretiti ukrajinsku protuzračnu obranu korištenjem različitih sredstava napada i tako povećati izglede da neki od njih stignu do cilja", rekao je Ihnat. Ipak, naglasio je da dronovi ostaju primarno rusko udarno oružje. "Da imaju neograničene mogućnosti, lansirali bi 20 Cirkona odjednom. Ali i oni imaju svoja ograničenja", dodao je.

Može li Ukrajina zaustaviti napade balističkim projektilima?

Balističke projektile posebno je teško presresti. Za razliku od dronova i većine krstarećih projektila, njih mogu pouzdano srušiti samo američki sustavi Patriot. Ukrajina je priznala ozbiljan nedostatak presretača za te sustave i uvelike ovisi o zapadnim zalihama, koje su postale globalni problem zbog povećane potražnje uslijed sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku.

"Nakon svakog masovnog napada, odmah moramo od naših partnera tražiti novu pošiljku projektila kako bismo mogli odbiti idući udar", rekao je Ihnat. Sličnu je tvrdnju iznio i predsjednik Volodimir Zelenski nakon napada 15. lipnja, otkrivši da je Ukrajina već iskoristila nedavno isporučenu pošiljku presretača Patriot: "Sada, nakon što smo ih iskoristili, mogu o tome govoriti."

Ihnat kaže da se Ukrajina prilagodila raspršivanjem sustava protuzračne obrane, njihovim premještanjem i popravkom, korištenjem mamaca te sve većim oslanjanjem na elektroničko ratovanje i mobilne vatrene skupine. "Ali bez presretača, čak i najbolje obrambene taktike imaju svoja ograničenja", rekao je. Jedan pilot zračnih snaga, pod uvjetom anonimnosti, rekao je za Kyiv Independent da je presretanje balističkih projektila postalo "iznimno teško" zbog nedostatka Patriota. Prema njegovim riječima, postoji alternativni pristup koji se oslanja na elektroničko ratovanje kako bi se omelo navođenje projektila, no on i dalje mora negdje pasti. "Neće pogoditi prvotne mete, ali to ima svoju cijenu jer će projektil pasti negdje na grad, tako da to nije pravo rješenje", rekao je.

Udar za vlastiti narod

Određena mjesta oštećena tijekom lipanjskih napada dodatno su potaknula pitanja o ruskim ciljevima. Među njima su Kijevsko-pečerska lavra, Filmski studio Dovženko u Kijevu, Kuća orguljaške glazbe u Dnjipru i Harkivski muzej umjetnosti. Krivolap smatra da se vojni ciljevi obično gađaju drugačije te da su udari na kulturne objekte imali za cilj stvoriti vidljivu štetu za jednu specifičnu publiku.

"Mislim da posljednji napad nije bio namijenjen ni Kijevu ni Ukrajincima. Mislim da je bio za njihov vlastiti narod - kako bi se pokazalo da je Putin još uvijek za nešto sposoban, s obzirom na zanimljive političke procese koji se odvijaju unutar Rusije", rekao je Krivolap. Doista, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov pozvao je 19. lipnja Ruse da pogledaju snimke ruskih udara na Ukrajinu, opisujući ih kao "dojmljive". "Ti će se udari nastaviti", poručio je.

Peskovljeve riječi ukazuju na paranoju ispod moskovskog hvalisanja. Dok ciljevi Kremlja ostaju nepromijenjeni, sam rat se mijenja jer ukrajinski dalekometni udari donose rat i u Rusiju, a Putinov rejting pada. U tom kontekstu, Putin se sve češće pojavljuje u javnosti i komentira rat, pokušavajući projicirati sliku kontrole. "Ovim udarom pokazuje da je Rusija još uvijek sposobna za nešto. A možda šalje i drugu poruku: ako Lavra ne može biti naša, onda neće biti ni ukrajinska", zaključio je Krivolap.