KAKO su uhićenje i smjena jednog ministra, a onda i rat u Ukrajini utjecali na raspoloženje hrvatskih birača u smislu popularnosti političkih stranaka i političara? RTL je u suradnji s Promocijom Plus napravio istraživanje za ožujak.

Rejting stranaka

HDZ je i dalje najjača politička opcija u Hrvatskoj – da su izbori provedeni početkom ožujka – bio bi relativni pobjednik s podrškom 25,2% posto birača (u veljači imali 26,2 posto). Vladajućoj stranci to je doduše najniži rezultat od prošlih parlamentarnih izbora, no pad popularnosti u odnosu na mjesec prije bilježi i glavna oporba. SDP na drugom mjestu ima 17 posto i ne može ozbiljnije ugroziti vladajuće (u veljači imali 17,9 posto).  

Treća opcija i dalje je platforma Možemo koja peti mjesec zaredom gubi izbornu potporu (12,5 posto u ožujku, a bili na 12,9 posto u veljači). Teoretski ove dvije lijeve opcije zajedno imaju više od HDZ-a, no isto tako i HDZ može dodatno zagrabiti iz bazena desnih glasova.

Još uvijek na četvrtom mjestu, ali u padu je i Most sa 10,6 posto, kojem se ispuhuje podrška nagomilana tijekom referendumske inicijative (11,1 posto u veljači).

Među prvom petorkom jedini dobitnik mjeseca je Domovinski pokret s potporom od 6,3 posto (4,3 posto u veljači), koji sada prelazi izborni prag.  

Slijede slabiji iz političke arene - nekoliko stranaka koje imaju iznad 1 posto potpore birača – tu su HSS (1,6 posto u ožujku - 1,2 posto u veljači) i Centar (1,4 posto u ožujku - 1,3 posto u veljači), kojima popularnost blago raste, dok Fokusu pada (1,3 posto u ožujku - 1,5 posto u veljači).

IDS i HNS kreću se oko odnosno ispod 1 posto (HNS 0,9 posto, koliko je imao i u veljači, a IDS je na 1 posto, koliko je imao i u veljači), dok se broj neodlučnih birača ponešto povećao, sada ih je 16,4 posto.

Najpopularniji političar

Bilo zbog prozivki HDZ-a, Vlade ili stavova oko Ukrajine – predsjednik Republike Zoran Milanović i dalje je najpozitivniji političar u očima 23 posto, ili svakog četvrtog građanina Hrvatske. Podrška mu je minimalno porasla u odnosu na mjesec prije (22,9 posto u veljači).

Na drugom mjestu najpozitivaca još uvijek je premijer Plenković – ali njegova popularnost skočila je puno značajnije –za 4 i pol postotna poena u odnosu na veljaču, čime je smanjio razliku u odnosu na predsjednika (16,1 posto u ožujku, a 11,5 posto u veljači).

Na trećem mjestu zadržao se zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, kojem je podrška pala s 8 na ispod 5 posto (8,2 posto u veljači), što mu je najslabiji rezultat još od izborne pobjede u Zagrebu.

Četvrti je nešto manje medijski izložen ministar financija Zdravko Marić koji ima oko 2 i pol posto podrške (2,6 posto u veljači). Slijedi Sandra Benčić (1,9 posto u ožujku, 1,8 posto u veljači), dok šesto mjesto dijeli dvoje SDP-ovaca – europarlamentarka Biljana Borzan (1,3 posto u ožujku, 1 posto u veljači) i predsjednik te stranke Peđa Grbin (1,3 posto u ožujku, 2 posto u veljači).

Među 10 najpozitivnijih su i čelnik Domovinskog Pokreta Ivan Penava (1,2 posto u ožujku, 1 posto u veljači) , Mostovac Marin Miletić (1,2 posto u ožujku, 0,6 posto u veljači) i SDP-ov Tonino Picula koji imaju jednak rejting (1,2 posto u ožujku, 0,3 posto u veljači).

Najnegativniji političar

Dvojica čelnih ljudi države predvode i ljestvicu najnegativnijih političara - samo su ovdje obrnuli pozicije. Najnegativniji u očima birača je premijer Plenković - takvim ga vidi 28 i pol posto njih, nešto manje nego mjesec prije (31,2 posto u veljači).

Predsjednik Milanović ovdje je i dalje drugi s 19 i pol posto - ali i negativni doživljaj njega se smanjio (19,9 posto u veljači).

Treće mjesto najnegativaca i ovaj mjesec drži bivši ministar Darko Horvat (7 posto u ožujku, 6 posto u veljači) koji je nakon uhićenja odstupio jer ga istražuje USKOK.

Na četvrto mjesto se sa sedmog vratio Milorad Pupovac (3,7 posto u ožujku, 1,4 posto u veljači). Slijede Zlatko Hasanbegović (2 posto u ožujku, a 1,2 posto u veljači), predsjednik Sabora Gordan Jandroković (1,9 posto u ožujku, a 4,5 posto u veljači) i Mostovac Nikola Grmoja (1,7 posto u ožujku, a 1,5 posto u veljači).

Na listu negativaca je ušao i ministar rada Josip Aladrović (1,3 posto u ožujku, 0 posto u veljači) - za kojeg je DORH tražio skidanje imuniteta zbog kaznene istrage - a slijede još dvojica ministara - Mario Banožić (1,2 posto u ožujku, a 2 posto u veljači) i Tomislav Ćorić (1,1 posto u ožujku, a 0,9 posto u veljači). Da su svi političari negativni - misli gotovo 11 posto građana.

Ocjena vlade, sabora i ureda predsjednika

Dolazimo do ocjena institucija - ureda Predsjednika Republike, Vlade i Hrvatskog sabora. Pantovčaku građani i dalje daju trojku - doduše nešto slabiju nego mjesec prije (3,03 u ožujku, a 3,05 u veljači), s time da ga najviše podržavaju glasači MOST-a i SDP-a od kojih dobiva četvorku.

Sabor i Vladu građani, uz mali rast potpore -  i dalje ocjenjuju s dovoljnim dva (Sabor 2,26 u ožujku, a 2,09 u veljači - Vlada 2,34 u ožujku, a 2,28 u veljači) - dok jedino birači HDZ-a Vladi daju nategnutu četvorku.

Ponešto je ublažen i trend pada društvenog optimizma. Da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada misli 67 posto ispitanika, u odnosu na 75 posto iz mjeseca prije. Istovremeno, smjer kretanja zemlje podupire 22 posto ljudi, oko 5 postotnih poena više nego u veljači (16,7 posto u veljači).

Ovaj dašak društvenog optimizma donekle je rezultat političkog i društvenog zajedništva u Hrvatskoj, potaknutog ruskom invazijom na Ukrajinu tijekom koje je i u našoj zemlji demonstrirana jedinstvena osuda agresora i suosjećanje sa žrtvom. I naše istraživanje je potvrdilo da je ovaj rat bio uvjerljivo najvažniji događaj mjeseca, daleko ispred domaćih tema.

Istraživanje je za RTL provela agencija Promocija Plus od 1. do 3. ožujka 2022. na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.