NORVEŠKA državna naftna kompanija Equinor objavila je da je u drugom tromjesečju gotovo udvostručila dobit, koja je dosegnula 11,5 milijardi dolara. Rast zarade potaknut je skokom cijena nafte i plina zbog rata protiv Irana, piše The Guardian.

Skok cijena

Equinor je iskoristio situaciju tako što je na početku sukoba povećao proizvodnju nafte i plina. Time je nadoknadio dio ponude na tržištu nakon što je promet Hormuškim tjesnacem gotovo zaustavljen, što je prekinulo dotok nafte iz Perzijskog zaljeva.

Tvrtka je zaradila i na samom rastu cijena nafte. Zbog neizvjesnosti oko globalne opskrbe, cijena sirove nafte Brent kretala se od 75 do preko 100 dolara po barelu između travnja i lipnja. U istom razdoblju prošle godine, za usporedbu, cijena je bila između 60 i 70 dolara.

Cijene nafte su prošlog mjeseca pale nakon što su SAD i Iran potpisali memorandum o razumijevanju, ali su s nastavkom sukoba ponovno počele rasti. U srijedu ujutro po londonskom vremenu cijena sirove nafte Brent porasla je za oko 3,3 posto i dosegla otprilike 94,30 dolara po barelu.

Reakcija iz Equinora

Predsjednik i glavni izvršni direktor Equinora Anders Opedal izjavio je: "Snažna proizvodnja u drugom tromjesečju omogućila nam je da iskoristimo visoke cijene, što je pridonijelo snažnom novčanom toku i financijskim rezultatima. Pouzdana energija važna je u nestabilnom svijetu s pojačanim geopolitičkim napetostima. Naša je uloga da svakodnevno isporučujemo energiju na siguran i učinkovit način."

Povećana proizvodnja i više cijene energenata rezultirale su time da je Equinorova prilagođena dobit gotovo dvostruko veća u odnosu na 6,5 milijardi dolara iz istog razdoblja lani. Kompanija je ujedno nadmašila očekivanja analitičara, koji su predviđali dobit od 11,37 milijardi dolara.

Cijene nafte porasle su u srijedu nakon što je američka vojska jedanaestu noć zaredom izvela napade na Iran. Mete su bili hangari za zrakoplove i skladišta dronova. Ovi napadi umanjili su nade da bi diplomatski napori mogli održati privremeno primirje.

Nove napetosti

Istovremeno su jemenski Huti, koji su povezani s Iranom i kontroliraju obalu na ulazu u Crveno more, proglasili pomorsku blokadu Saudijske Arabije. Saudijci su se oslanjali na naftovod prema Crvenom moru kako bi plasirali milijune barela nafte na tržište, jer je ruta kroz Hormuški tjesnac i dalje ograničena.

Ove okolnosti potaknule su daljnji rast cijena energenata. "Sirova nafta Brent ponovno je naglo porasla i njome se trguje po cijeni od oko 93 dolara po barelu, što je najviša razina u posljednjih šest tjedana", rekla je Susannah Streeter, glavna investicijska strateginja u investicijskoj platformi Wealth Club.

"Rizici za opskrbu ponovno rastu. Blokada Hormuškog tjesnaca i dalje je kritična točka jer su tankeri blokirani u tjesnacu i oko njega, a istovremeno se povećavaju rizici i za druge rute transporta sirove nafte."