RUSIJA će ove godine pojačati špijunske aktivnosti u Norveškoj, s posebnim naglaskom na arktičko kopno i otočje Svalbard, objavila je u petak norveška sigurnosna služba PST. U svojoj godišnjoj procjeni, služba također upozorava na povećan rizik od sabotaža. Norveška, kao saveznica Ukrajine i najveći europski dobavljač plina, sve je zabrinutija da bi ruske obavještajne agencije mogle ciljati njezinu energetsku infrastrukturu, bilo fizičkim bilo kibernetičkim napadima, piše Reuters.

Aktivnosti na Arktiku

U godišnjem izvješću o procjeni prijetnji, PST navodi kako očekuje da će Rusija pojačati svoje djelovanje u Norveškoj. "Očekujemo da će ruske obavještajne službe pojačati svoje aktivnosti u Norveškoj tijekom 2026. godine, uz stalan fokus na vojne ciljeve i savezničke vježbe, norvešku potporu Ukrajini te operacije na dalekom sjeveru i u arktičkoj regiji", stoji u izvješću.

"Najsjeverniji okruzi i Svalbard od posebnog su interesa i stoga su iznimno izloženi obavještajnim aktivnostima i operacijama utjecaja", dodaje se. PST navodi kako će Rusija vjerojatno nastaviti s nadzorom duž razvedene norveške obale i mapiranjem ključne infrastrukture koristeći se civilnim plovilima.

Strateški položaj i prijašnji napadi

Norveška, kao članica NATO-a koja dijeli arktičku granicu s Rusijom, pomno prati ruske vojne aktivnosti u sjevernom Atlantiku i na poluotoku Kola. Ondje se nalazi baza ruske Sjeverne flote i otprilike dvije trećine ruskih kapaciteta za drugi nuklearni udar, odnosno sposobnosti odgovora na nuklearni napad.

Prošlog kolovoza PST je kibernetički napad na jednu hidroelektranu, kojim je nakratko preuzeta kontrola nad njezinim radom, pripisao hakerima povezanima s Rusijom, optuživši Moskvu da predstavlja sve opasniju prijetnju. Rusko veleposlanstvo u Oslu tada je priopćilo da su takve optužbe "neutemeljene i politički motivirane".

Upozorenje na sabotaže i vrbovanje izbjeglica

PST je u petak ponovio upozorenje o rizicima od fizičkih napada. "Ruska obavještajna služba mogla bi procijeniti da je korisno provesti sabotaže na ciljevima u Norveškoj tijekom 2026. godine", navodi se u izvješću. Najvjerojatniji ciljevi su imovina i logistička infrastruktura povezani s potporom Ukrajini, no mogla bi biti pogođena i civilna infrastruktura.

PST je također upozorio da ruske službe sve više pokušavaju vrbovati ukrajinske izbjeglice u Norveškoj za prikupljanje obavještajnih podataka ili izvođenje sabotaža. Posebno su ranjive na prisilu izbjeglice čije se obitelji ili imovina nalaze na područjima Ukrajine pod ruskom okupacijom. S obzirom na to da se u Norveškoj nalazi oko 100.000 ukrajinskih izbjeglica, takvi pokušaji vrbovanja predstavljaju "velik izazov", zaključuje PST.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. zabilježen je val podmetnutih požara, sabotaža i kibernetičkih napada u Poljskoj i drugim europskim zemljama.