NORVEŠKA će nastaviti s eksploatacijom nafte i plina u Barentsovom moru, neovisno o tome što Europska unija podržava moratorij na arktičke energente. Ministar energetike Terje Aasland u razgovoru je poručio i da Norveška sebe više ne smatra zelenom baterijom Europe, piše Reuters.

Norveška je nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. postala najveći europski dobavljač prirodnog plina. Danas osigurava oko 30 posto plina potrebnog Europskoj uniji i Ujedinjenom Kraljevstvu. Prošlogodišnja proizvodnja plina bila je blizu rekordnih razina, a proizvodnja nafte dosegnula je najvišu razinu od 2009. godine. Službene prognoze ipak pokazuju da će proizvodnja osjetno pasti nakon 2030. ako se ne otkriju i ne razviju nova nalazišta.

Barentsovo more ključno za Europu

"S obzirom na današnje geopolitičko i sigurnosno okruženje te stanje s resursima, smatram da je nastavak aktivnosti u Barentsovom moru u interesu i Norveške i Europe", rekao je Aasland uoči energetske konferencije ONS, koja u ponedjeljak počinje u Stavangeru.

Europska unija formalno podržava zabranu novih bušenja na Arktiku radi zaštite okoliša, no zbog zabrinutosti za energetsku sigurnost razmatra promjenu takvog stava.

Aasland je istaknuo da Norveška planira zadržati proizvodnju i izvoz nafte i plina na sadašnjim razinama barem do 2035. godine, a Barentsovo more u tome ima ključnu ulogu. "Ako Norveška želi ostati dugoročan dobavljač nafte i plina za Europu, Arktik mora biti dio te priče", dodao je ministar.

"To je naše suvereno pravo"

Norveška u razgovorima s dužnosnicima EU-a argumentira da su dijelovi Barentovog mora otvoreni za naftne aktivnosti bez leda, slično kao i Sjeverno more. Zato su, tvrde, ti dijelovi manje osjetljivi na izlijevanje nafte i druge ekološke rizike, a eksploatacija ujedno pomaže očuvanju radnih mjesta i naseljenosti u sjevernim regijama uz granicu s Rusijom.

Aasland smatra da se norveški argumenti u Bruxellesu čuju, ali naglašava da je razvoj resursa u Barentsovom moru suvereno pravo njegove zemlje, neovisno o tome hoće li EU ustrajati na moratoriju.

"Mi ćemo ta područja razvijati, a na Europskoj uniji je odluka hoće li uvesti moratorij na kupnju tog plina ili nafte", poručio je Aasland. Dodao je da bi se arktička nafta u svakom slučaju prodavala na svjetskom tržištu, a plin bi se mogao izvoziti globalno kao ukapljeni prirodni plin (LNG) iz Equinorova postrojenja Melkoeya pokraj Hammerfesta.

I izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol pozvao je EU da preispita svoje protivljenje novim naftnim i plinskim projektima na Arktiku. On tvrdi da su buduće zalihe nužne za energetsku sigurnost. S druge strane, kritičari ističu da će proći godine dok novi arktički projekti postanu operativni i da neće značajnije pomoći u rješavanju aktualnih energetskih izazova u Europi.

Ideja o zelenoj bateriji bila je pogrešna

Norveška, osim nafte i plina, većinu godina proizvodi i viškove obnovljive energije iz svoje razgranate mreže hidroelektrana, koju je izvozila u Europu podmorskim kabelima. Zemlja se ranije predstavljala kao zelena baterija Europe, no ministar Aasland sada kaže da je ta ideja zastarjela jer Norveška sama ne može uravnotežiti europsko tržište električne energije. "To je bila pogrešna zamisao", rekao je.

Ta je zamisao potaknula izgradnju novih dalekovoda, među kojima su i veze s Britanijom i Njemačkom, ali je u Norveškoj izazvala otpor zbog rasta cijena struje. Dublja integracija s europskim elektroenergetskim sustavom učinila je Norvešku osjetljivijom na cjenovne oscilacije na kontinentu.

Aasland je najavio da Norveška neće graditi nove interkonektore, ali ostaje predana snažnoj suradnji s Europom u energetici. Pozvao je europske zemlje da ojačaju vlastitu stabilnu opskrbu energijom, koja je, kako kaže, oslabljena zatvaranjem nuklearnih elektrana i elektrana na ugljen te manjkom ulaganja u nove plinske elektrane.

Smatra da bi to snizilo cijene i stvorilo bolju ravnotežu u protoku energije među državama. "Budućnost je u vrlo snažnom i integriranom sustavu", zaključio je Aasland.