NORDIJSKE i baltičke države te Poljska danas su objavile da će u predstojećim mjesecima pojačati potporu Ukrajini, misleći pritom na obrambenu industriju te zemlje te da kane investirati u povećanu dostupnost streljiva.

"Namjeravamo i dalje jačati obranu i odvraćanje, uključujući i otpornost protiv konvencionalnih i hibridnih napada te nastaviti s proširenjem sankcija protiv Rusije kao i protiv onih koji omogućuju rusku agresiju", objavili su u priopćenju čelnici Danske, Estonije, Finske, Latvije, Norveške, Poljske i Švedske.  

Sastali su se u sjedištu švedske vlade u Harpsundu, jugozapadno od Stockholma, gdje su razgovarali o transatlantskim odnosima, regionalnoj sigurnosnoj suradnji i zajedničkoj politici kada je posrijedi rat u Ukrajini. Još jedan izbor Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a potaknuo je pitanja o tomu kolika je predanost Sjedinjenih Država potpori Ukrajini u ratu protiv Rusije i o ulozi Washingtona u NATO-u.

Neke od ovih zemalja graniče s Rusijom

Mnogi analitičari vjeruju da će Europa morati početi trošiti više na vlastitu obranu i na pomoć vojnim naporima Ukrajine nakon Trumpove inauguracije u siječnju. Nordijske i baltičke zemlje, a njih nekoliko dijeli granicu s Rusijom, među najsnažnijima su kada je riječ o potpori Ukrajini.

Pomoć nordijskih zemalja, Baltika i Poljske iznosi ukupno oko 24 milijarde eura, prema podacima Instituta Kiel za potporu Ukrajini. One su odmah iza Sjedinjenih Država po apsolutnom iznosu.

"Europa treba preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost", rekao je švedski premijer Ulf Kristersson u zasebnoj izjavi, dodavši da je "to preduvjet za povećanje naše suradnje i za nastavak dugoročne potpore Ukrajini, koja se bori za vlastitu, ali i za našu sigurnost."