Njemačka špijunska afera trese i Britaniju. MI6 pokrenuo internu provjeru
BRITANSKE obavještajne službe provjeravaju jesu li zbog špijunskog skandala u Njemačkoj, opisanog kao najvećeg u novijoj povijesti, ugroženi njihovi povjerljivi podaci ili agenti. August Hanning, bivši šef njemačke vanjske obavještajne službe (BND), i visoki dužnosnik iste agencije, identificiran samo kao Manfred D., uhićeni su u utorak pod sumnjom za špijunažu i veleizdaju, piše The Telegraph.
Hanninga se sumnjiči da je uz pomoć Manfreda D. tijekom 16 godina nezakonito prikupio tisuće povjerljivih dokumenata i dio tih podataka prodao stranoj sili. Prema njemačkim sigurnosnim izvorima, dio strogo povjerljivih podataka kojima je dvojac raspolagao potječe od partnerskih stranih službi. Zbog toga postoji mogućnost da su kompromitirani i britanski i američki obavještajni podaci. Postoji i bojazan da bi mogli biti otkriveni američki i britanski agenti ili doušnici na terenu.
Britanske agencije MI6 i GCHQ, kao i više američkih agencija, navodno provode internu reviziju svih osjetljivih podataka koje su u tom razdoblju dijelile s europskim saveznicima. Prioritet im je zaštita izvora koji su mogli biti ugroženi. Očekuje se da će slične provjere pokrenuti svi njemački partneri s kojima se razmjenjuju obavještajni podaci.
Matthew Dunn, bivši dužnosnik MI6-a, izjavio je da će britanske službe detaljno analizirati sve podatke koje su razmijenile s BND-om i procijeniti rizike. "U MI6-u se bez sumnje provodi velika interna sigurnosna revizija. Fokus je na informacijama koje su podijeljene s vrlo pouzdanim partnerom, kako bi se utvrdilo jesu li time ugrožene operacije ili osoblje MI6-a", rekao je Dunn.
Ipak, Dunn smatra da bi bilo vrlo iznenađujuće ako bi ovaj slučaj narušio odnose s BND-om i očekuje da će agencije nastaviti suradnju. Objasnio je da je standardna praksa pri razmjeni obavještajnih podataka primjena kontrolnih mehanizama, što uključuje i uklanjanje detalja koji bi mogli otkriti izvore.
Tko su osumnjičenici
August Hanning bio je predsjednik Savezne obavještajne službe (BND), njemačkog ekvivalenta britanskom MI6-u. Službu je vodio šest godina, do studenog 2005., a kasnije se, prema medijskim napisima, suočio s osobnim bankrotom.
Manfred D. bio je Hanningov šef kabineta u BND-u, a potom ga je pratio i na dužnost u Ministarstvo unutarnjih poslova. Nakon Hanningova odlaska iz sustava, Manfred D. je od ožujka 2012. do ožujka ove godine služio kao šef kabineta nekoliko predsjednika BND-a.
Na toj poziciji kontrolirao je protok informacija prema vrhu agencije i odlučivao koji će podaci i kada biti predstavljeni njegovim nadređenima. Iako obavještajne agencije ograničavaju pristup informacijama kako bi spriječile njihovo curenje, Manfred D. je kao visoki dužnosnik imao uvid u gotovo sve podatke koje je BND prikupljao ili primao.
2000 dokumenata za novac
Njemačko savezno tužiteljstvo priopćilo je kako se sumnja da je Manfred D. predao Hanningu ukupno oko 2000 dokumenata. Prema navodima tužitelja, vjeruje se da su njih dvojica u proljeće 2010. sklopili financijski dogovor. Prema dogovoru, Manfred D. je, uz novčanu naknadu, svom bivšem šefu trebao kontinuirano dostavljati vrijedne obavještajne podatke iz BND-a.
Mnogi od tih dokumenata sadržavali su povjerljive informacije namijenjene isključivo za internu upotrebu savezne obavještajne službe, posebno za brifinge izvršne vlasti. Tužiteljstvo navodi da je Hanning te informacije koristio u svom privatnom konzultantskom poslu. "U jednom je navratu Hanning iskoristio povjerljive podatke koje mu je dostavio Manfred D. kako bi izradio analizu za časnika strane obavještajne službe", stoji u priopćenju.
Dužnosnici još nisu utvrdili je li ta analiza stigla do krajnjeg primatelja. Der Spiegel je jučer navečer izvijestio da je analiza bila namijenjena azerbajdžanskoj obavještajnoj službi. Azerbajdžan, između ostalih, ima sigurnosna partnerstva s Rusijom, Izraelom, Turskom i SAD-om.
Javni stavovi i putovanja u Moskvu
Hanning je u njemačkim raspravama o nacionalnoj sigurnosti bio poznat kao zagovornik oštrog pristupa prema Moskvi. U jednom je intervjuu 2024. godine upozorio da je Njemačka naivna i da se mora suočiti sa stvarnošću mogućeg rata.
"Mnogi nisu shvatili da smo u sukobu s Rusijom, to se podcjenjuje", rekao je tada. "Ljudi ne žele vidjeti istinu. Rusija je u sukobu s NATO-om, a Njemačka je, naravno, dio tog sukoba. Ljudi nisu svjesni ozbiljnosti opasnosti. Postoje i simpatije prema Rusiji, posebno u istočnoj Njemačkoj te među dijelovima krajnje ljevice i desničarske Alternative za Njemačku (AfD), čije frakcije pozivaju na ukidanje sankcija Rusiji."
Istovremeno, portal The Insider piše da je Hanning nakon odlaska iz BND-a najmanje sedam puta putovao u Rusiju. Sva ta putovanja, tijekom kojih je u Moskvi često boravio samo jedan dan, dogodila su se između 2015. i 2019. godine.
Predsjednik BND-a Martin Jager izjavio je da je agencija "u ranoj fazi i bez odgađanja pokrenula opsežne interne istrage koje su potvrdile sumnju". Dodao je: "Za BND i za mene nema kompromisa kada je u pitanju interna sigurnost. Ovaj incident ne dovodi u pitanje nijedan od mojih ciljeva ili prioriteta."