OD 1. LISTOPADA zakonom propisana minimalna plaća u Njemačkoj porast će na dvanaest eura po satu sa sadašnjih 10.45 eura. Savezni ministar rada Hubertus Heil (SPD) opisao je nadolazeće povećanje u govoru kao "za mnoge vjerojatno najveći skok plaća u njihovim životima", piše Fenix Magazin.

Što to znači za ljude s mini i midi poslovima?

Nova minimalna plaća donosi i promjene za marginalne honorarne zaposlenike na mini poslovima i zaposlenike na srednjim poslovima. Anke Marx, odvjetnica u Radničkoj komori Saarlanda, objašnjava da će gornja granica zarade za male poslove od listopada porasti s 450 eura na 520 eura.

Ubuduće će se ograničenje temeljiti na tjednom radnom vremenu od deset sati i novoj zakonskoj minimalnoj plaći. "S minimalnom plaćom od dvanaest eura možete raditi oko 43 sata mjesečno", kaže Marx. Međutim, moraju se uskladiti samo plaće, a ne radno vrijeme u ugovoru.

Što su mini poslovi?

Mini poslovi su manji poslovi u kojima zaposlenici rade najviše 70 dana u kalendarskoj godini i prethodno su smjeli zaraditi najviše 450 eura mjesečno. Oni ne moraju plaćati nikakve doprinose za socijalno osiguranje.

Osnovno pravilo za mini poslove je da se svatko tko u prosjeku zarađuje više od 450 eura (od listopada 520 eura) mjesečno ne smatra radnikom u mini poslu. Postoje iznimke ako zaposlenici samo povremeno i nepredviđeno prekorače gornju granicu primanja.

Od 1. listopada, međutim, prekoračenje te granice je i zakonski propisano. Tada zaposlenici smiju premašiti granicu za male poslove od 520 eura samo u dva kalendarska mjeseca u godini, objašnjava Marx. Osim toga, u jednom kalendarskom mjesecu mogu zaraditi najviše dvostruko više od navedenog: 1040 eura.

"Dakle, ako je višak bio nepredvidiv, može se zaraditi najviše 7280 eura godišnje umjesto načelno mogućih 6240 eura", izračunava Marx. Promjene su utvrđene zakonom.

Midi poslovi

Novosti postoje i za zaposlenike na takozvanim midi poslovima. Dosad su smjeli zarađivati ​​između 450.01 i 1300 eura mjesečno. Za razliku od marginalnih zaposlenika s nepunim radnim vremenom na malim poslovima, oni koji rade na srednjem radnom vremenu plaćaju svoje socijalno osiguranje iako s nižim doprinosima za zaposlenike od onih koji normalno zarađuju.

Dakle, midi posao počinje tamo gdje mini posao završava. Sukladno tome, s novom minimalnom plaćom i ovdje se povećavaju granice: zaposlenici na srednjim poslovima od listopada mogu zarađivati ​​između 520.01 i 1600 eura. Zbog svog položaja između niske i normalne zarade, midi poslovi se nazivaju i "klizećim zonama".

U donjem dijelu ove klizne zone midi radnici su oslobođeni doprinosa za socijalno osiguranje, objašnjava Marx. Povećava se udio doprinosa za poslodavce. To znači: Do granice od 1600 eura doprinosi za socijalno osiguranje postupno se usklađuju do redovnog doprinosa, prenosi Fenix Magazin.