DANA 16. prosinca 1914. njemačka ratna mornarica izvela je jedan od najpoznatijih pomorskih napada na britansko tlo u Prvom svjetskom ratu. Flota kojom je zapovijedao admiral Franz von Hipper bombardirala je istočne obale Engleske, napavši gradove Scarborough, Hartlepool i Whitby. Bio je to prvi ozbiljan njemački napad na britanske civilne ciljeve od početka rata i događaj koji je snažno odjeknuo u britanskoj javnosti.

Napad je izvela Izvidnička skupina njemačke Visoke morske flote, predvođena bojnim krstaricama SMS Seydlitz, Moltke, Von der Tann i oklopnom krstaricom SMS Blücher, uz pratnju lakih krstarica i razarača. Cilj operacije bio je višestruk: izazvati moralni šok u Britaniji, potaknuti Kraljevsku mornaricu da izađe u otvoreni sukob pod nepovoljnim uvjetima te pokazati da ni britansko otočje nije izvan dometa njemačke ratne moći.

Tijek napada i posljedice za civile

U ranim jutarnjim satima brodovi su otvorili vatru na Scarborough, popularno turističko odredište, gdje su granate pogodile stambene četvrti, hotele i crkve. U Hartlepoolu je napad bio još žešći jer je grad imao obalne topničke položaje i vojne ciljeve. Njemački brodovi ondje su se izravno sukobili s britanskim obalnim baterijama, što je rezultiralo razmjenom vatre i značajnom materijalnom štetom. Whitby je bombardiran kraće, ali su i ondje granate pale na civilne dijelove grada.

U napadu je poginulo više od 130 civila, a nekoliko stotina ih je ranjeno. Velik broj kuća i javnih zgrada bio je oštećen ili uništen. Posebno je šokantna bila činjenica da su mete bili gradovi bez ozbiljne vojne zaštite, što je u britanskoj javnosti doživljeno kao napad na nedužno stanovništvo. Britanski tisak brzo je napad prozvao "ubojstvom beba", a admiral Hipper i njemačka mornarica prikazani su kao simboli brutalnosti neprijatelja.

Vojni značaj i dugoročne posljedice

S vojne strane, operacija je imala ograničen uspjeh. Iako su njemački brodovi izbjegli veći sukob s nadmoćnijom britanskom flotom, prilika za ozbiljan obračun djelomično je propuštena zbog pogrešnih procjena i slabije koordinacije britanskih snaga. Ipak, napad je imao važne posljedice. U Britaniji je doveo do jačanja obalne obrane, promjena u zapovjednim strukturama Kraljevske mornarice i dodatnog pojačavanja propagande protiv Njemačke.

Bombardiranje britanskih luka u prosincu 1914. ostalo je zapamćeno kao trenutak kada je rat prvi put izravno pogodio britansko civilno stanovništvo. Iako nije promijenilo tijek rata na moru, imalo je snažan psihološki i politički učinak te je dodatno učvrstilo odlučnost Britanije da rat vodi do potpunog poraza Njemačkog Carstva.