Što promjena vlasti u Njemačkoj znači za Hrvatsku?
NJEMAČKA bi mogla nakon nacionalnih izbora održanih jučer skrenuti ulijevo.
Pobjednik na njemačkim izborima je socijaldemokratski SPD s osvojenih 25.7 posto glasova. Konzervativni CDU/CSU ima 24 posto, dok su Zeleni na 15 posto glasova. Liberalni FDP dobio je podršku 11.5 posto njemačkih birača.
Sigurno je da je sad slijede pregovori o koaliciji, a SPD na čelu s kancelarskim kandidatom Olafom Scholzom je favorit da koalira sa Zelenima i FDP-om te sastavi većinu.
Raos: Scholz je izvukao socijaldemokrate iz dugogodišnje krize
Višeslav Raos s Fakulteta političkih znanosti kaže nam kako je razlika između SPD-a i koalicije CDU/CSU nešto manja nego što je trebala biti.
"Scholz je izvukao socijaldemokrate iz dugogodišnje krize, a kriza je krenula tako što su građani bili nezadovoljni reformama socijalne politike i tržišta rada koje je uveo još Gerhard Schröder. No Scholz je uspio vratiti SPD, a u jednom trenutku se činilo da bi CDU/CSU mogli još više potonuti. Pokušat će i oni sastaviti vladu, ali ovo je veliki udarac. Uspjeli su se ipak koliko-toliko izvući jer su trubili da dolazi krajnje lijeva opcija, odnosno da će SPD koalirati s Ljevicom, inače opciji koja je bila blago ispod izbornog praga, ali će zahvaljujući njemačkom izbornom sustavu ući u Bundestag", rekao je Raos.
Liberalni FDP i Zeleni morali bi biti u idućoj Vladi
Inače, zbog stranačkih boja, "semaforskom" koalicijom naziva se ona SPD-a, Zelenih i FDP-a, dok je "Jamajka" koalicija ona koju bi predvodio CDU, sa Zelenima i FDP-om.
"Što se tiče velike koalicije, CDU ne bi bio mlađi brat kod Scholza, a to znači da bi liberalni FDP i Zeleni morali biti u idućoj vladi. Tu 'semaforska' koalicija stoji bolje nego 'Jamajka' koalicija, ali treba vidjeti kako će izgledati postizborna dinamika. Prvo će se tu gledati kompatibilnost programa, pa same mogućnosti koalicije, pa kadrovska pitanja. I tu svaka stranka bira svoje ljude, ne može recimo kancelar birati čovjeka Zelenih ili FDP-a. Ali to znači i da je odgovornost na tim partnerima u vladi", dodaje Raos.
Njemačka politika će biti čvršća prema Kini i Rusiji
Dotaknuo se i vanjske politike.
"Ako Scholz sastavi vladu, njemačka politika će biti čvršća prema Kini i Rusiji. To možemo očekivati. Inzistirat će na ljudskim pravima, slobodi govora, odnosu prema novinarima. A gledat će i na zelenu komponentu", kaže.
"Scholz govori o pojmu suverene Europske unije. To znači da će EU kao akter snažnije nastupati na svjetskoj sceni i to ne samo naspram Kine i Rusije, nego i Sjedinjenih Američkih Država nakon Afganistana zbog krize NATO-a. Tu je i ideja francuskog predsjednika Macrona o zajedničkim trupama. Prilike su da će dogodine on ponovo biti izabran za predsjednika Francuske i trebala bi biti dobra suradnja sa Scholzom. Čini se da se SAD fokusirao na Pacifik, neće NATO propasti, ali EU mora imati alternativu", kaže.
Balkan nije bio u fokusu ovih izbora
Pitamo ga oko našeg dijela svijeta.
"Vlada Angele Merkel je išla prema tome da se olabave kriteriji pristupanja zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji, da ih se zajednički integrira, kako bi ušli u paketu. Ova nova vlada, ako je bude sastavio Scholzov SPD, mogla bi inzistirati na ljudskim i građanskim pravima, što bi sve zemlje trebale uskladiti. Tu su i klimatske politike, u nedavnom ekološkom izvješću posebno su apostrofirane Srbija i BiH kao zemlje koje ponajviše zagađuju okoliš u Europi", riječi su Raosa.
No, kaže, Balkan nije bio u fokusu uz ove izbore u Njemačkoj.
"Njima su Kina i Rusija u fokusu. Sumnjam da ćemo iduće četiri godine pamtiti kao one kad će se nešto napraviti oko Balkana. Dakle, oni koji se raduju da će brže pristupiti EU neće biti oduševljeni", rekao je.
Prema Hrvatskoj bi mogle ići češće packe iz Berlina
Odgovorio je na i pitanje što će rezultati izbora u Njemačkoj značiti za Hrvatsku.
"Što se tiče Hrvatske, ne vidim što bi se trebalo dramatično promijeniti. Neke stvari će u obliku packi možda češće dolaziti iz Berlina, pogotovo ako će imati 'zelenu' vladu. Recimo, socijaldemokratska vlast u Danskoj hvali hrvatsku politiku prema migrantima na granicama, dok je nevladine organizacije kritiziraju. Ako će 'zeleni' dobiti vanjsku politiku, mogle bi tu ići i kritike. No, ponavljam, Balkan im nije u fokusu, osim ako se nešto odjednom ne zaokrene", poručio je Raos.
Šaravanja: Vrijeme potrebno za dogovor može biti veći problem za EU nego Njemačku
Kontaktirali smo i makroekonomistu Gorana Šaravanju, osnivača i direktora konzultantske kuće Imelum.
"Prvo, mislim da je pred nama izvjesno vrijeme potrebno za postizanje dogovora oko nove vlade, slično kao i na prošlim izborima 2017. kada su pregovori mjesecima trajali. Takav razvoj događaja može biti veći problem za EU nego Njemačku. Naime, bez nove vlade Njemačka neće iznositi stavove oko bitnih EU tema", objasnio je Šaravanja.
Dodaje da je u Njemačkoj javni sektor na visokoj razini te kako će to osigurati da sve funkcionira dok pregovori oko nove vlade traju.
"Općenito, kod EU članica koje su neto kreditori EU proračuna kao Njemačka, nema imperativa donošenja političkih odluka kako bi se provela neka reforma i omogućilo povlačenje sredstava iz EU fondova, zato takve države mogu duže vremena funkcionirati bez vlade. Belgija je najčešći primjer", objasnio je.
"Kada je riječ o politici proširenja EU, ne vidim da bi bilo koji ishod pregovora oko nove vlade bitno promijenio pristup EU", dodao je Šaravanja.
Za Hrvatsku je glavno pitanje hoće li nova vlada zategnuti fiskalnu politiku
Pitamo i njega oko budućeg odnosa Njemačke prema Hrvatskoj.
"Za Hrvatsku i Europsku uniju, glavno je pitanje hoće li nova njemačka vlada podržati labavljenje fiskalnih pravila koje su ključan element makroekonomskih pravila koje vrijede u EU i europodručju. Hoće li doći do trajnog elementa fiskalne politike na razini EU je također važno pitanje. CDU/CSU i FDP su protiv, a SPD i Zeleni su otvoreniji prema izmjenama pravila. Ključno je tko će biti novi kancelar te kako će objektivne velike razlike između Zelenih i FDP-a u domeni fiskalne politike utjecati na postizanja dogovora oko nove vlade", objasnio je.
U pitanje bi se mogao dovesti tempo oporavka ekonomije
Odgovorio je na pitanje što bi zatezanje fiskalne politike značilo za Hrvatsku.
"Općenito za EU, pa i za Hrvatsku, ako postojeća EU pravila dovedu do preranog zategnuća fiskalne politike dovest će u pitanje tempo oporavka ekonomije", rekao je.
"U 2011./12. smo imali sličan scenarij u EU. S obzirom na to da je EU politika Oporavak i otpornost bitno povećala srednjoročne izglede za rast hrvatske pa i EU ekonomije, prerano zategnuće fiskalne politike u Hrvatskoj i u EU bi smanjilo spomenute izglede za rast", zaključio je ekonomist Šaravanja.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati