NJEMAČKA ima rastući problem ekstremne desnice. Smrtonosni teroristički napad u Hanauu to je jasno pokazao.

Kancelarka Angela Merkel kaže kako je napadač osumnjičen za ubojstvo 10 osoba, od kojih je devet "imigrantskog podrijetla", vjerojatno djelovao s "ekstremno desničarskim i rasističkim motivima". Tužitelji kažu kako je na internetu objavljivao postove sa ksenofobnim teorijama zavjere i da vjeruju kako ima ekstremno desno zaleđe. Pucnjava u Hanauu bila je treći napad sa smrtnim posljedicama u Njemačkoj, povezan s desničarskim osumnjičenicima u samo godinu dana, započinje Ivana Kottasová svoju analizu za CNN.

AfD ima toksičnu retoriku, a u parlamentu je

Tina Dürr, asistentica na Hesse Centru za demokraciju pri Sveučilištu Marburg, kaže kako je trend jasan: "I prije smo imali napade koji bi se mogli nazvali ekstremno desničarskim terorom. Sad vidimo da se to događa sve češće". Stručnjaci kažu da porast desničarskih napada u posljednje vrijeme ide ruku pod ruku s rastućim uspjehom Alternative za Njemačku (AfD), koja je 2017. postala prva krajnje desne stranka u 60 godina koja je osvojila mjesta u njemačkom parlamentu, navodi Kottasová.

"AfD, krajnje desna stranka, promiče apokaliptičnu ekstremno desnu retoriku i stvara sliku neposredne prijetnje koja se mora riješiti na bilo koji mogući način", kaže Jan Rathje, politolog Zaklade Amadea Antonija u Berlinu koja vodi obrazovne projekte i istražuje desničarski ekstremizam, rasizam i antisemitizam.

"Oni u osnovi promiču isti narativ koji se širi desničarskim zavjereničkim skupinama, da se bijelce istrebljuje migracijom i drugim sredstvima, da oni moraju reagirati i da je sada vrijeme za to ili ćemo svi nestati", citira CNN Rathjea koji dodaje kako postoji jasna poveznica između takve toksične retorike po kojoj je poznat AfD i nekoga tko je "odlučio uzeti stvari u svoje ruke".

AfD je brzo otklonio bilo kakvu vezu između stranke i niza ekstremističkih napada, nastavlja Kottasová. Jörg Meuthen, glasnogovornik stranke, rekao je da napad u Hanauu "nije ni desničarski, ni ljevičarski ekstremizam, nego se radi o zabludnom činu luđaka".

"Bilo kakav pokušaj politizacije ovog strašnog čina je cinična pogreška. Umjesto toga, svi ljudi u našoj zemlji trebali bi žalovati zbog žrtava zajedno s njihovim bližnjima", objavio je Meuthen na svom službenom profilu na Twitteru.

Međutim, prema Dürr, napominje Kottasová za CNN, nedavne studije pokazuju da se ljudi koji su oduvijek vjerovali u ekstremno desničarsku ideologiju sada "aktiviraju" pomakom na političkoj sceni.

"Vidimo da su u političkoj areni, u parlamentu, ljudi sve agresivniji, a potom se ista borba vodi i na ulicama, gdje imamo ljude koji osjećaju kako moraju djelovati", naglasila je Dürr.

AfD je sada najveća opozicijska stranka u parlamentu. Uglavnom se fokusira na odbacivanje migracije i islama te većinu svoga bijesa usmjerava prema izbjegličkoj politici kancelarke Angele Merkel, nastavlja Kottasová. U saveznoj pokrajini Hesseu, gdje se u srijedu dogodio napad, AfD je dobio 13 posto glasova na regionalnim izborima 2018. godine, a pet godina ranije imao je samo četiri posto.

AfD se želi distancirati, ali...

Simon Cornwall, stručnjak za ekstremizam pri Njemačkom institutu za studije radikalizacije i deradikalizacije, kaže da se AfD, doduše, želi distancirati od napada poput ovoga, ali njegovu retoriku koriste ljudi koji žele izvesti napade iz drugih razloga.

"Prije se na njih gledalo samo kako na nekakve luđake koji po ulici pucaju na ljude, a sada kažu kako zapravo to čine zbog retorike koju pronalaze na internetu i zbog percepcije da su u opasnosti", kaže Cornwall za CNN.

Njemački ured za zaštitu ustavnosti upozorio je u lipnju prošle godine na porast desničarskog ekstremizma u Njemačkoj. Rečeno je kako postoje dokazi "velike spremnosti" desničarskih ekstremista da koriste nasilje, ističe u svom komentaru Kottasová.

U posljednjem izvještaju o ekstremizmu stoji kako su vlasti svjesne da je najmanje 24.100 osoba aktivno u raznim ekstremno desničarskim organizacijama. Osim toga, više od polovice njih označeno je kao nasilno, a do kraja 2018. godine, 910 pripadnika krajnje desnice u Njemačkoj imalo je dozvole za nošenje oružja.

No izvještaj također ukazuje na fragmentaciju ekstremne desnice, što znači da postoji velika opasnost od napada samotnjaka koji nisu poznati vlastima. Čini se da je takav bio i osumnjičeni ubojica iz Hanaua, piše CNN. Ministar unutarnjih poslova pokrajine Hesse, Peter Beuth, kaže kako osumnjičeni nije imao kriminalni dosje, ali je na njegovoj web stranici pronađen "ksenofobni" materijal.

Online radikalizacija je veliki problem

Rathje kaže kako je online radikalizacija sve veći problem.

"Na kvantitativnoj razini, možemo vidjeti da je u Njemačkoj, kao i u mnogim drugim zapadnim zemljama, u porastu broj rasističkih, antisemitskih, homofobnih i transfobnih komentara na internetu, da ne govorimo o antifeminističkoj retorici. U Njemačkoj postoji snažna tradicija desničarskog terorizma, poput organizacija s jasnim poveznicama na neonacizam, a sad se Njemačkom počela širiti i kultura online radikalizma", zaključio je Rathje za CNN.