DA NJEMAČKOM gospodarstvu ide loše, nije novost. Siegfried Russwurm, predsjednik Saveznog udruženja njemačke industrije, rekao je još u siječnju: "U usporedbi s većinom drugih velikih industrijaliziranih zemalja, naša zemlja još više zaostaje. Ne vidimo nikakve šanse za brzi oporavak 2024."

Ipak, mnogi nisu očekivali da će savezna vlada prognozu rasta za 2024. tako jako revidirati - s 1.3 posto na 0.2 posto. "Prilično smo iznenađeni", rekla je Almut Balleer s Instituta za gospodarska istraživanja RWI u Essenu na raspravi Leibnizovog društva, prenosi Deutsche Welle.

Ima i dobrih stvari…

Naime, neke stvari su se razvile pozitivno. Inflacija je smanjena: prošle godine je bila u prosjeku 5.9 posto, a za ovu se očekuje 2.8 posto prema godišnjem ekonomskom izvještaju savezne vlade. "Inflaciju možemo kontrolirati", optimistično je rekao ministar financija Christian Lindner u Bundestagu.

Pozitivno je i to što je tržište rada stabilno. U Njemačkoj radi 46 milijuna ljudi, a ove godine se očekuje i povećanje zaposlenosti. Plaće su porasle pa su ljudi imali novca za trošenje i tako pogurali gospodarstvo. Ali oni to nisu činili u mjeri u kojoj se očekivalo - radije štede. Neizvjesnost je prevelika, kritizira Balleer i za to krivi politiku. "Mnogi su se nadali da će se stvari popraviti ako se daju jasne smjernice za upravljanje energetskom tranzicijom i izazovima budućnosti.

Habeck i Lindner u stalnom prijeporu

SPD, Zeleni i FDP, koji zajedno čine vladajuću koaliciju, dosad nisu uspjeli dati jasan smjer. Stalno svađe, posebno između zelenog ministra gospodarstva Roberta Habecka i čelnika liberala, ministra financija Lindnera.

Obojica se slažu da je ugrožena konkurentnost Njemačke kao gospodarskog staništa. Na predstavljanju godišnjeg gospodarskog izvještaja u Berlinu Habeck je govorio o "izuzetno izazovnoj situaciji". Ali dok Lindner traži porezne olakšice za poduzeća, Habeck želi poseban investicijski fond financiran novim zaduženjem, što Lindner odbija.

Habeck sad izbjegava javno komentirati spor. Sada je važnije uhvatiti se u koštac s reformskim projektima koje je vlada dogovorila i tu postoji "velika odlučnost". "Posao se mora obaviti bez obzira na to hoće li se donijeti odluke o daljnjim poreznim olakšicama", dodao je.

Glavni problem je nedostatak radnika

Njemačka pati od strukturnih problema koji su se nagomilavali godinama. Kao prvo i najvažnije, Habeck vidi nedostatak radnika koji će se idućih godina pogoršati i usporiti rast. "Potrebna su nam sva znanja i vještine, sve ruke i umovi, svi talenti i sposobnosti."

Ono što je potrebno je više obrazovanja, bolje mogućnosti za žene i bolji poticaji za starije ljude da dragovoljno rade dulje, ali i više imigracije kvalificiranih radnika i bolja integracija izbjeglica na tržište rada. Riječ je i o pitanju "tko smo mi kao Njemačka i mogu vam reći, ako sve te ljude ne vidimo kao partnere, prijatelje i Nijemce, onda će gospodarstvo propasti".

Obnovljivi izvori energije trebali bi se masovno proširiti, a industrijski procesi kroz subvencije biti klimatski neutralni. Nepotrebnu birokraciju treba smanjiti, a ako je nužna dodatna birokracija, treba voditi računa o proporcionalnosti. Trebalo bi proširiti trgovinske odnose s drugim zemljama, stvoriti više pristupačnijih stanova i modernizirati prometnu infrastrukturu.

Za 2024. planirane su investicije od ukupno 70 milijardi eura. Osim toga, tu je još 49 milijardi eura iz fonda za klimu.

"Puno nepotrebnih zakona"

Neće samo poduzeća sa zanimanjem promatrati hoće li vlada ostvariti to što je najavila. SPD, Zeleni i FDP su daleko od svog cilja izgradnje 400.000 novih stanova svake godine. Smanjenje birokracije, najavljeno od stupanja vlade na dužnost, ne napreduje.

"Imamo puno nepotrebnih zakona. Ako bismo ih ukinuli, ništa ne bi bilo izgubljeno", kaže Clemens Fuest s Instituta za gospodarska istraživanja Ifo u Münchenu. Za ovo su krive i prošle vlade. "Ali imamo ogromno povećanje opterećenja, eksploziju planskog gospodarstva i intervencionizma koji opterećuje gospodarstvo."

Hoće li energija uskoro ponovno biti pristupačnija? Ministar gospodarstva Habeck vidi tračak nade kada se radi o cijenama energije. Plin i kao rezultat toga struja znatno su jeftiniji. "Cijene energije još nisu tamo gdje želimo da budu, ali su pale brže i znatnije nego što smo mogli očekivati prije nekoliko mjeseci."

"Ovi kojima treba puno energije - neka idu u inozemstvo"

No je li to dovoljno za opstanak u međunarodnoj konkurenciji? Marcel Fratzscher, predsjednik Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja (DIW), sumnja u to:

"Kratkoročno se ništa neće promijeniti u činjenici da će troškovi energije u Njemačkoj ostati znatno viši nego u drugim ekonomijama koje nisu bile toliko ovisne o ruskom plinu i nafti", rekao je Fratzscher na raspravi Leibnizovog društva.

Fratzscher smatra da je financijska potpora (države) poduzećima koja koriste ogromne količine energije - pogrešan pristup. "Transformacija znači da ne možete zacementirati postojeće strukture, nego morate dopustiti promjene. Nije tako loše ako neke energetski intenzivne kompanije presele proizvodnju i poslove u inozemstvo."

Zauzvrat, kaže, perspektivne industrije bi morale biti promovirane. "Ova strateška orijentacija s planom, prioritetima i prije svega koordiniranom europskom politikom, to je ono što mi u ovom trenutku nedostaje", kaže Fratzscher.