PREDSJEDNICA Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) Jasna A. Petrović ocijenila je kako je dobro da vlada novim mjerama pomaže najsiromašnijima, ali smatra kako umjesto jednokratne pomoći treba uvesti konkretne i socijalno pravične mjere.

Petrović je za Hinu istaknula kako u mjerama za umirovljenike nema ništa neočekivano ili novo, osim što je taj dodatak povećan za 5.37 posto u odnosu na prethodni. 

"Nemamo ništa protiv da se pomaže najsiromašnijima jer je to naš prijedlog još iz vremena covida, ali prihvatiti to kao neki trajni oblik pretvaranja mirovine u socijalnu pomoć ne držimo pametnim rješenjem, prije svega jer nije ni socijalno pravično", rekla je. 

Svi koji imaju mirovinu do 260 eura dobit će 160 eura pomoći, oni koji imaju od 260 do 330 eura dobit će 120 eura, oni s mirovinom od 330 do 470 eura dobit će 80 eura, a oni s mirovinom od 470 do 610 eura dobit će 60 eura dodatka. 

Petrović je pri tome upozorila na nedostatak. Naime, bračni par gdje oba supružnika imaju mirovine preko 400 ili 500 eura dobit će najmanje 60 eura, a samci koji imaju 630 eura neće dobiti ništa. "Bilo je dovoljno vremena da se izračunaju imovinski i prihodovni cenzus. Barem se taj prihodovni mogao izračunati na bazi obitelji, a ne pojedinca", istaknula je.

Naravno da ovo nije loše - bolje išta nego ništa, dodaje Petrović, ali u SUH-u smatraju da treba uvesti stalno i sustavno rješenje umjesto malih, povremenih i nepredvidivih naknada.

Sindikat traži konkretne mjere - povećanje mirovina za 10 posto, što hitnije uvođenje novog modela usklađivanja mirovina koji će imati socijalnu dimenziju, i to po 100-postotnom indeksu rasta plaća ili cijena, ali i druge mjere koje će prvenstveno pomoći samcima jer je velik broj osoba starijih od 65 godina ako žive same siromašan.

HGK: Vladine mjere znatno amortiziraju pritisak rasta cijena energenata

 Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) su pozdravili vladin paket mjera za pomoć gospodarstvu i građanima, ocijenivši da su mjere uravnotežene i da, u okviru proračunskih mogućnosti, u značajnoj mjeri amortiziraju pritisak rasta cijena energenata kao jednog od glavnih uzročnika inflacije.

Iz HGK su istaknuli da će dugotrajnost dijela mjera za cijenu električne energije i plina, čije se usvajanje očekuje na sjednici vlade u četvrtak, omogućiti sigurnije poslovno okruženje i dugotrajnije planiranje troškova gospodarstvu, a građanima spriječiti daljnji pad kupovne moći i standarda.

"Kontekst u kojem se donose nove mjere karakteriziran je neizvjesnošću, stoga su predvidivost i planiranje poslovnih obaveza i aktivnosti koje donose ove mjere ključni", poručio je predsjednik HGK Luka Burilović.

Svima je, kako je rekao, drago da je Europa ovu zimu uspješno prošla bez uobičajenih količina ruskog plina, a imala je sreće i s vremenom, dok je kineska industrijska potražnja za plinom bila niža zbog restrikcija u aktivnostima vezanim uz pandemiju. Napominje kako se ne može predvidjeti kakva nas zima i geopolitičke okolnosti očekuju krajem godine, pa je nužno da se razdoblje pred nama iskoristi za daljnje poticanje energetske samodostatnosti i obnovljivih izvora energije.

Burilović smatra da je vlada novim mjerama potpore građanima i gospodarstvu, koje se u različitim oblicima primjenjuju gotovo već tri godine od izbijanja koronakrize, ispunila tri ključna cilja, a to su ublažavanje rasta cijena, zaštita od inflacije i pružanje posebnih potpora i poticaja.

"Posebno nam je drago zbog nastavka mjere potpore javnog prijevoza putnika, što je HGK zagovarao. Ta mjera će pridonijeti prevladavanju negativnih trendova u poslovanju cestovnih prijevoznika putnika u post-covid razdoblju, koji su se manifestirali kroz povećane ulazne troškove te konstantni pad broja putnika i prihoda prijevoznika", rekao je Burilović.

Dio oporbe: Mjere pomoći nedostatne, posebno za najugroženije

Dio saborske oporbe najnoviji paket pomoći građanima i gospodarstvu ocijenio je nedostatnim, nedovoljno usmjerenim na najugroženije skupine građana i korisnim samo u određenom roku. Saborska zastupnica Mosta Marija Selak Raspudić najnoviji paket pomoći komentirala je: "U Hrvatskoj smo se nažalost sveli na onu staru - bolje išta nego ništa, bolje da građani išta dobiju od svog novca natrag nego ništa."

Istaknula je da inflacija nije jednokratna pojava pa jednokratna pomoć sigurno neće riješiti goruće probleme hrvatskih građana.

"Inflacija je pojela novce građana, a povećala prihode države pa država ovim mjerama tek vraća građanima ono što im je prethodno uzela. Ali vraća im u vidu jednokratne pomoći, dok je inflacija problem cijelo vrijeme, to sigurno nije dovoljno", kazala je Selak Raspudić dodavši da zbog loših politika vlade imamo veću inflaciju od prosjeka EU.

Sandra Benčić (Možemo) ocjenjuje dobrim da se i dalje ublažava rast cijene električne energije jer bi se njezin skok prelio na cijenu svih ostalih proizvoda, posebno na hranu i piće. 

Međutim, kazala je, mjerama se nedostatno ciljaju skupine kojima su one najpotrebnije. Problem je što ne postoji imovinski cenzus pa se mjere primjenjuju horizontalno na sve. 

Umirovljenik s mirovinom do 260 eura primit će jednokratnu pomoć od 160 eura, za šest mjeseci to je 26 eura mjesečno, što je manje od onoga što im je inflacija pojela. Istu pomoć dobiti će, primjerice, i Rada Škugor, poznata iz afere Ina, koja možda ima istu mirovinu, ali i drugu imovinu, navela je.

"Onima koji imaju najmanje trebalo je dati više, a oni koji imaju dovoljno - imaju dovoljno", kaže Benčić.

Stephen Nikola Bartulica (Domovinski pokret) smatra kako bi bilo bolje da "vlada manje pomaže" jer svakom novom mjerom na neki način prkosi ekonomskim pravilima. 

"Vlada stvara dojam da nešto čini u smislu pomaganja građanima, a sve će to kad-tad doći na naplatu", ustvrdio je.

"Postoje ekonomske datosti kojima se ne može prkositi. Građani će vidjeti da su mjere korisne samo u određenom roku, a kasnije će nam opet biti teže", rekao je Bartulica, ocijenivši da Vladi nedostaje jasna ekonomska vizija.