NIZOZEMSKI premijer Mark Rutte bi se u svom današnjem govoru trebao ispričati za povijesnu ulogu svoje zemlje u kolonijalizmu i posljedice ropstva. Isprika bi došla usred šireg društvenog preispitivanja kolonijalne prošlosti zemlje, uključujući napore da se vrate opljačkane umjetnine te trenutne borbe s rasizmom.

Ipak, ovakve najave su naišle na otpor ljudi koji tvrde da bi isprika trebala doći direktno od kralja Willema-Alexandera 1. srpnja sljedeće godine u bivšoj koloniji Surinam, na 160. obljetnicu nizozemskog ukidanja ropstva. "Za tango je potrebno dvoje, isprike netko mora primiti", poručio je Roy Kaikusi Groenberg iz Zaklade za čast i oporavak, nizozemske afro-surinamske organizacije.

Rutte isključio mogućnost isplate odšteta

Groenberg tvrdi da su se aktivisti, koji su potomci robova, godinama borili da pokrenu nacionalnu raspravu o ovoj temi, ali da ih nitko nije želio konzultirati. Silveria Jacobs, premijerka Sv. Martina, karipske zemlje unutar Kraljevine Nizozemske, rekla je prošli tjedan da neće prihvatiti ispriku bez rasprave.

Rutte odgovara nacionalnom savjetodavnom vijeću koje je uspostavljeno nakon ubojstva Georgea Floyda u Sjedinjenim Državama 2020. Vijeće je utvrdilo da je nizozemsko sudjelovanje u ropstvu predstavljalo zločine protiv čovječnosti te je 2021. preporučilo ispriku i odštetu. Rutte je na tiskovnoj konferenciji u petak isključio odštetu, iako se očekuje da će stvoriti obrazovni fond od 200 milijuna eura.

Nizozemci se ponose pomorskom poviješću

“Radi se o procesu u kojem govorimo o oporavku, u smislu zajedničkog priznavanja prošlosti i posljedica u sadašnjosti, ali ne o plaćama koje nisu isplaćene”, rekao je Rutte. Povjesničari procjenjuju da su nizozemski trgovci otpremili više od pola milijuna porobljenih Afrikanaca, uglavnom u Brazil i na Karibe.

Mnogi se Nizozemci ponose pomorskom poviješću svoje zemlje i hrabrošću trgovačke nacije. Međutim, djecu se malo uči o ulozi Nizozemske zapadnoindijske kompanije i Nizozemske istočnoindijske kompanije, ključnih izvora nacionalnog bogatstva, u trgovini robljem.

Građani antilskog, turskog i marokanskog podrijetla prijavljuju visoke stope diskriminacije u svojim svakodnevnim životima, a nedavne studije pokazale su da se suočavaju sa značajnim nedostacima na radnom mjestu i na tržištu nekretnina, piše Reuters.