MINISTRICA Irena Hrstić, saborska zastupnica Ivana Kekin te liječnik i profesor Nikica Gabrić razgovarali su večeras u Otvorenom o problemu korupcije u zdravstvu.

Hrstić je poručila da institucije trebaju raditi svoj posao. "Evo, u kratkom roku dvaput ga rade i ja predlažem da ga rade onoliko puta koliko treba. Koliko god ponavljali, opet ću ponoviti da u zdravstvenom sustavu ne smije, ne treba i neka nikada više ne bude koruptivnih radnji", kazala je.

Hrstić: Analiza slučaja će ukazati na usku ili nepovoljnu kariku

Na pitanje o prošlogodišnjem slučaju pojave legionele na Rebru, nakon kojeg je pokrenuta javna nabava novih antibakterijskih filtara za vodu, ministrica je naglasila kako treba napomenuti da sustav javne nabave u svakoj zdravstvenoj ustanovi ima nekoliko razina kontrole.

"Počevši od one osobe koja priprema tehničke specifikacije, znači od običnog referenta do šefa nabave, do pomoćnika za nabavu, do ravnatelja, do Upravnog vijeća. Sigurno će analiza slučaja ukazati na, rekla bih, možda neku usku kariku ili nepovoljnu kariku u tom procesu", dodala je.

Tvrdi kako je važno prevenirati bilo kakvu mogućnost korupcije. "Kada govorimo o tome što Ministarstvo zdravstva može poduzeti u borbi protiv korupcije, naglasit ću, to je prevencija koruptivnih radnji i jasne upute svim bolničkim ustanovama na koji način trebaju provoditi postupke javne nabave", istaknula je.

"Ispred Ministarstva zdravstva, sve bolničke zdravstvene ustanove su dobile jasne upute na koje razine trebaju obratiti pozornost i što sve trebaju napraviti da se prevenira bilo kakva mogućnost korupcije", nastavila je.

Kekin: Sustav je premrežen korupcijom

Kekin je upozorila da je javni zdravstveni sustav premrežen korupcijom. "Svaka otimačina sredstava iz javnog zdravstvenog sustava je gadljiva jer je to otimačina od bolesnog čovjeka i to je otimačina njegovog zdravlja", rekla je.

"Kada ovakve pojedinačne afere dolaze u prvi plan i kada ih se naglašava da bi se reklo da je nulta tolerancija na korupciju, tada se ne smije izgubiti iz vida da je hrvatski zdravstveni sustav premrežen korupcijom, da su mnogi oblici korupcije potpuno normalizirani, a oni najskuplji su legalizirani", dodala je.

"Mi međutim ne pričamo o onome što je ključ, a ključ je u tome da se u hrvatskom zdravstvenom sustavu strateški ne kupuju terapijski i dijagnostički aparati, kupuju ih privatne zdravstvene ustanove koje potom sklapaju s HZZO-om monopolske ugovore gdje se višestruko naplaćuju pretrage za hrvatske pacijente", navela je.

Ponovila je da je "mitski Medikol od 2007. do danas dobio 1,3 milijarde kuna, a aparati koji su se trebali i mogli kupiti su koštali 60 milijuna kuna".

"U tom periodu ušli smo u EU, ušli smo u Schengen, ušli smo u NATO, nismo kupili pet potrebnih aparata, trenutno ih imamo dva. Plenkovićeva vlada je u ovih svih deset godina koliko on upravlja kupila jedan", kazala je.

Kekin: U tri Plenkovićeve vlade postoji jedan strateški projekt u zdravstvu

"Neurokirurgija gospodina Švarca, isto bliska HDZ-u, prošle godine dobila je 24 mil. eura za terapijsku tehniku koja se radi na aparatu koji košta 10 milijuna eura. Ali ga nema u javnom zdravstvenom sustavu pa mi njemu godišnje toliko plaćamo", napomenula je.

Smatra kako je najbolja slika toga kako curi novac i kako se otima iz zdravstvenog sustava činjenica da u tri vlade Andreja Plenkovića postoji jedan jedini strateški projekt u zdravstvu, a to je privatna onkološka bolnica Medikol.

"Dok je takva situacija, govoriti da je ovo temelj borbe protiv korupcije, a isto tako nam se najviši dužnosnici naslikavaju na otvaranju privatnih poliklinika za koje već najavljuju da sklapaju ugovore s HZZO-om i da će se nastaviti to guranje novca, to je ozbiljan problem", poručila je.

"Moram istaknuti, jer ovdje imamo i gospodina iz privatnog poduzetništva, da treba razlikovati one koji funkcioniraju na tržištu i koji nisu nalijepljeni na HZZO, kao što je to slučaj s gospodinom Gabrićem, i ove o kojima ja pričam, koji su redovito bliski vladajućoj stranci i koji se zapravo napajaju iz javnog sustava. I tako već, evo sad stvarno dvoznamenkasti broj godina", navela je.

"Treba li reći da u ovim spektakularnim akcijama stradavaju kokošari koji dobivaju kuhinje ili ograde, a da pravi igrači prolaze lišo", upitala je.

Gabrić: Zdravstvo trebaju ljudi od nula do sto godina

Gabrić je komentirao probleme u hrvatskom zdravstvu te razloge zbog kojih se povukao iz javnog sustava i odlučio poslovati isključivo privatno. Ustvrdio je kako mu se, da je on vlasnik Rebra, ne bi moglo dogoditi da mu netko uzima novac.

"Prvo, ne zna se tko je vlasnik hrvatskog zdravstva. Mi pacijenti? Ne. Nominalno je to Vlada, ali zapravo ne postoji osoba koja je za sustav odgovorna. Je li to predsjednik države? Predsjednik Vlade? Grad Zagreb? Županije? U takvom nedefiniranom vlasničkom odnosu ne može se normalno upravljati", naglasio je.

"Korupcija je prisutna u svim segmentima društva i ne bih izdvajao zdravstvo da je posebno teško, osim što smo za zdravstvo osjetljivi zato što zdravstvo trebaju ljudi od nula do sto godina. Znači, svi smo u to uključeni. Ali to je posljedica društvene svijesti, organizacije, prevencije", nastavio je.

Poručio je da ne radi s državom, kao ni liječnici koji kod njega rade, nego je potpuno slobodni privatnik koji živi na tržištu. Smatra da nije unosno poslovati s državom jer su cijene potpuno nerealne.