ODBOR za unutarnju politiku i sigurnost danas je odlučio uputiti zahtjev glavnom Državnom odvjetništvu kako bi utvrdili da li Vladina odluka o deklasifikaciji Brijunskih transkripata vrijedi za sve građane.

Na sjednici je bilo prisutno 12 članova, od čega je osam glasalo za upućivanje zahtjeva, protiv su bili Šime Lučin i Damir Kajin, a suzdržani Pero Kovačević i Ante Markov.

"Na sjednici je zaključeno kako Vijeće za civilni nadzor preporučuje da se pred Državnim odvjetništvom razmotri objavljivanje Brijunskih transkripata. Procijenjena je nedostatna zaštita transkripata i zaključeno da njihovo objavljivanje predstavlja sigurnosnu prijetnju", kratko nam je sumirao zaključke današnje sjednice IDS-ovac Damir Kajin.

"Što se mene tiče, ja sam glasao protiv jer smatram da se bavimo već prežvakanom travom. Ti su dokumenti u pismenom obliku već bili objavljivani u više navrata. Ni jedan dokument ne može ostati tajan za sva vremena. Mislim da bi mi morali raditi u interesu javnosti, a javnost ima pravo saznati istinu. A na kraju krajeva, nije toliko bitna sama tajna, bitan je sadržaj transkripata", rekao je Kajin u razgovoru za Index.

Kajin se slaže da se tajni dokumenti moraju na neki način regulirati, ali još jednom ističe kako nijedan dokument ne može vječno ostati tajan pa se zalaže za donošenje zakona kojim će se točno odrediti koliko dugo pojedini dokument može ostati zapečaćen.

"Naravno da se ti dokumenti na neki način moraju regulirati, i mi to imamo dosta dobro regulirano iz Tuđmanovog razdoblja. Ali iluzorno je očekivati da će dokument zauvijek ostati zapečaćen. Problem je u tome što nikakvim zakonom nije regulirano koliko dugo dokument može ili mora ostati tajan. Taj zakon treba donijeti što prije i on se treba početi primjenjivati od sutra, bez retroaktivne primjene", smatra Kajin.

Za objavu dokumenta, prema Kajinovim riječima, ne mogu i ne smiju odgovarati mediji, već oni koji medijima takve dokumente dostavljaju.

"Što se tiče same objave, na nju ni na koji način ne moraju odgovarati mediji. Ako itko treba odgovarati onda su to oni koji su medijima te dokumente dostavljali, vrlo često iz prozaičnih razloga da nekome napakoste ili ostvare neku osobnu dobit. Zna se da je čak i Haag neke dokumente dostavljao medijima, a oni su se vrlo često i prodavali. To je bilo vrlo učestalo 1998. u vrijeme raspada sistema, kada je i počeo taj političko-obavještajni rat, da ga tako nazovemo", rekao nam je Kajin.

"Konkretno što se tiče Brijunskih transkripata, Vlada je njih deklasificirala već 2004. godine za potrebe ranjenika. Ako je to učinila za jednu kategoriju, onda oni moraju biti dostupni svima. Ti su se dokumenti već u više navrata pojavljivali u javnosti, tako da rasprava o njihovu objavljivanju danas više nema smisla", zaključuje Kajin.

P.V.