ŽELJEZNIČKA mreža u Bosni i Hercegovini, na koju se do 1990-ih godina oslanjalo gospodarstvo te zemlje, ni 30 godina nakon rata nije obnovljena, a ministar prometa Edin Forto danas je upozorio kako je jedini razlog za to politika.

"Najveći problem željezničke infrastrukture nije tehničke nego političke naravi. Politika, na svim razinama, jednostavno ne vidi željeznicu kao potencijal i zato u posljednjih trideset godina nije bilo ulaganja u nju", kazao je Forto na konferenciji u Sarajevu posvećenoj stanju željeznica.

Zastarjela infrastruktura i nedostatak međunarodnih veza

U željezničku mrežu u BiH, uz iznimku dijela pruge između Sarajeva i Mostara koja je rekonstruirana, nakon rata nije bilo nikakvih ulaganja u obnovu. To je razlog zbog kojeg ionako rijetki vlakovi kroz BiH prometuju prosječnim brzinama ispod 40 kilometara na sat, a ta zemlja nema ni nikakve redovite željezničke veze s inozemstvom.

Iznimku čini tek dio teretnog prometa s Hrvatskom odnosno lukom Ploče iz koje se sirovinama opskrbljuju željezara u Zenici i tvornica za preradu koksa kod Tuzle, kao i sezonski putnički vlakovi koji tijekom ljeta prometuju iz Sarajeva prema Pločama, ali i to samo vikendima.

Problem entitetske podjele

Dodatni problem u BiH je to što je Daytonski sporazum željeznički promet prepustio entitetima, uz plan da se na državnoj razini uspostavi korporacija koja bi to koordinirala, no ona nikada nije zaživjela.

Iz Željeznica Federacije BiH ranije su pojašnjavali kako im planovi za uspostavu putničkih vlakova ka Zagrebu propadaju jer sa Željeznicama Republike Srpske ne mogu postići dogovor da se na entitetskoj granici ne mijenjaju lokomotive, što produžuje putovanje pa ne bi moglo privući korisnike.

Potreba prilagodbe EU standardima

Predsjednik udruge koja okuplja inženjere prometne struke iz Federacije BiH Ešref Gačanin upozorio je na sarajevskom skupu kako je nezamislivo da se takvo stanje nastavi jer EU uvelike potiče razvitak brzih željezničkih veza. "Želimo li u EU moramo primijeniti njihove standarde koju reguliraju sve, od upravljanja, operatera, održavanja do infrastrukture", kazao je.

Čelnik udruge "Logistika BiH" koja okuplja prijevoznike iz te zemlje Velibor Peulić kazao je za agenciju Fena kako je željeznicom u 2024. godini u toj zemlji transportirano manje od dva posto od oko 25 tisuća kontejnera koji su u nju ušli.

Prijedlog rješenja kroz međuregionalnu suradnju

Njegov je prijedlog da se teretni promet što prije pokuša organizirati kroz tzv. intermodalni pristup odnosno kombiniranje različitih vrsta prijevoza, pri čemu su vlakovi najznačajniji, što bi opet značilo primarno oslanjanje na željezničku mrežu u Hrvatskoj kroz povezivanje sjevera BiH s lukom u Rijeci, a juga s onom u Pločama.

"Za to je ipak potrebna koordinacija entiteta, države, ali i potpora EU", kazao je.