STOTINE dronova iscrtale su na noćnom nebu Djevicu Mariju, anđele i križ dok je Marko Perković pjevao na pozornici, a pirotehnika je slala plamen i vatromet u zrak. Tada je krenuo uvod njegove najpoznatije pjesme. Golema gomila je urlala, palile su se baklje. Pjevač, poznatiji kao Thompson, poveo je svoje obožavatelje u izvikivanju ratnog pozdrava hrvatske fašističke vlade iz Drugog svjetskog rata, piše New York Times u svojoj analizi pod naslovom "Pjevačev fašistički pozdrav podsjetio na krvavu prošlost Hrvatske".

"Za dom!" povikao je.

Galerija

"Spremni!" odgovorila je gomila.

U nastavku prenosimo tekst NYT-a:

Već tri desetljeća, Thompson (58), hard-rock pjevač, tekstopisac i veteran Domovinskog rata, koristi nacionalističku retoriku u svojim pjesmama kako bi sebe i obožavatelje predstavio kao beskompromisne čuvare hrvatske baštine. Sada privlači najveće gužve u svojoj karijeri, a nedavno je, prema tvrdnjama organizatora, 5. srpnja nastupio pred 500.000 ljudi u Zagrebu.

Simboli ustaške prošlosti

Na tom koncertu, kao i na onom održanom mjesec dana kasnije u Sinju, mnogi obožavatelji nosili su crne beretke i majice koje su podsjećale na paravojne uniforme ustaša, fašističke skupine koja je vodila Nezavisnu Državu Hrvatsku. Neke majice bile su ukrašene riječima ustaškog ratnog pozdrava.

Brutalnost ustaškog režima bila je toliko ekstremna da je najviši nacistički vojni zapovjednik u Hrvatskoj rekao da su "poludjeli" svjedočeći masovnim ubojstvima, silovanjima i mučenjima. Povjesničari procjenjuju da su Ustaše ubile stotine tisuća civila, uglavnom Srba, kao i Židova, Roma i političkih protivnika.

Nakon nastupa u Zagrebu, Europska komisija osudila je "svaki izraz fašizma koji nas podsjeća na najmračnija razdoblja europske povijesti". Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić osudio je koncert zbog promicanja "neonacističkih vrijednosti".

Narativ žrtve

Čini se da se mnogi Thompsonovi obožavatelji hvataju za idealiziranu viziju Hrvatske koju on izražava u svojim pjesmama kao protutežu tinjajućem nezadovoljstvu, posebno među mladima koji napuštaju zemlju u velikom broju od ulaska u EU 2013. godine.

Hrvoje Klasić, profesor povijesti na Sveučilištu u Zagrebu, rekao je da u imidžu Perkovića postoji i element "zabranjenog voća". "Desetljećima je Thompson vrlo kontroverzna figura, i kako to obično biva, posebno među mladima, ali ne samo njima, ono što je zabranjeno postaje posebno intrigantno i zanimljivo," rekao je.

Na koncertu u Sinju, gdje se, prema organizatorima, okupilo 150.000 ljudi, Perković je koristio jezik žrtve, prikazujući sebe i svoje obožavatelje kao borce protiv cenzora. Nakon raspada fašističke države, u Jugoslaviji su svi simboli ustaške ere bili zabranjeni, što mnogi Hrvati, uključujući Perkovića, smatraju potiskivanjem nacionalnog identiteta.

"Napadani smo, proganjani, a drugi su nam pokušavali nametnuti nešto što nismo," rekao je s pozornice. Pjevač brani korištenje pozdrava, pozivajući se na presudu hrvatskog suda da on ne predstavlja govor mržnje ako se koristi za obilježavanje rata 1990-ih. "Ovo je sloboda," rekao je Perković. "Sloboda gdje možemo izraziti svoje stavove i misli. Sloboda za koju su naši branitelji ginuli."

Podrška politike i podijeljena javnost

Iako je popularan desetljećima, privlačnost mu je porasla posljednjih godina, a pjesme su postale nezaobilazne na domoljubnim proslavama, poput dočeka nogometne reprezentacije 2018. godine. Njegovu popularnost iskoristili su i mainstream političari.

Premijer Andrej Plenković fotografiran je s Perkovićem prije zagrebačkog koncerta, a ministar obrane Ivan Anušić priznao je sudjelovanje u ratnom pozdravu na istom nastupu. Kritičarima je Perković provokator koji uljepšava fašističku prošlost, dok je obožavateljima herojski simbol hrvatskog identiteta. "On je jedini koji ostaje vjeran domovini," rekao je Marin Bilandžija, posjetitelj koncerta u Sinju.

Mnogi obožavatelji kažu da ne vide u čemu je problem. "Hrvatska voli svakoga. Volimo Srbe. Volimo Bošnjake," rekao je Davor Perkov, ratni veteran. Odbacio je ideju da su simboli fašistički, rekavši da su se njihova značenja promijenila 1990-ih.

"Današnja djeca više se neće morati boriti. Mi smo se za to pobrinuli," rekao je. Thompsonova glazba, dodao je, govori o dvojnosti u prirodi Hrvata. "Mi smo kao ježevi. Pogledajte nas u lice i rastopit ćete se, ali napadnite nas i otkrit ćete da imamo oštre bodlje."