ČLANOVI Udruge podvodnih aktivnosti Rostrum su krajem siječnja krenuli istraživati podmorje kod poluotoka Pelješca i pokraj Makarske. Naišli su na izuzetno zanimljiv prizor – hobotnicu koja si je složila kućicu i ukrasila okućnicu (slika dolje).

Porazgovarali smo s Markom Leteom, tajnikom udruge, i upitali ga kako to da su išli roniti u siječnju, usred najgore zime, i je li uređenje interijera normalno ponašanje za jadransku hobotnicu.

Koliko često hobotnice slože ovakvu kućicu?

Nažalost, ne vidimo često hobotnicu koja se smjestila u zaštićenom pužu bačvašu (Tonna galea). Ova vrsta puža prebiva uglavnom u srednjodalmatinskim kanalima i zaljevima. Češće se nalazi na vanjskim otocima, ali moguće je pronaći ih i u priobalju, pogotovo tijekom noćnih urona, kada su aktivniji. Zbog atraktivnog izgleda i svoje veličine taj se puž često izlovljava i prodaje kao suvenir. Od 1994. godine puž bačvaš je zakonom strogo zaštićen.

Hobotnice u zadnje vrijeme svoje stanište često traže među brojnim automobilskim i kamionskim gumama i staklenoj ambalaži. Jednom prilikom smo je vidjeli kako se nastanila i u odbačenom štednjaku.

Pri svakom zaronu nastojimo zabilježiti što sve nalazimo ispod površine mora, bilo da se radi o onečišćenju, povećanoj količini otpada, zanimljivoj geološkoj formaciji i lokaciji za ronjenje ili pak, kao što je bilo u ovom slučaju, promatranju hobotnice u njenom prirodnom ambijentu.

Čime je ukrasila kuću, hranom?

Imali smo sreće pa smo naišli na hobotnicu koja je za dom iskoristila školjku puža bačvaša i pritom, što je nama bilo posebno zanimljivo, poslagala osim kamenčića i ostatke dosta dobro očuvanih i velikih primjeraka svježe pojedenih puževa (Gibbula magus, Conus ventricosus, Turritella corneom) te polomljenih školjkaša (Glicimeris, fragmenti iz porodice pectinida) .

Sve ih je lijepo posložila i tako uredila okućnicu, a nakon što smo je fotografirali, ostavili smo je na miru kako bi mogla uživati u svome uređenju.

Inače, ovakvo ponašanje je dosta često za hobotnice. Kao što je poznato, izrazito su prilagodljive te gotovo na bilo kakvoj morskoj podlozi mogu sagraditi svoju rupu. One su i pravi morski malakolozi i ekolozi budući da pri ograđivanju svojih staništa osim kamenja koriste i ostatke pojedenih školjaka i puževa, ali nerijetko i otpad koji je nažalost završio u moru.

O hobotnici možete dosta naći na internetu, a nama je uvijek lijepo s njom se susresti. Ponekad je znatiželjna, a ponekad samo želi pobjeći u svoj mir. Gotovo uvijek primjenjuje mimikriju te se prilagođava okolini.

Vaša udruga provodi i akcije čišćenja podmorja? Na kakav otpad nailazite?

More nas uvijek iznenadi, kako svojom ljepotom i tajnama tako i, nažalost, raznovrsnošću otpada koji nalazimo ispod njegove površine. Kakav otpad sve vidimo? Bolje pitanje bi bilo što sve nismo naišli. Gotovo nema predmeta za jednokratnu i višekratnu upotrebu koji se koristi u svakodnevnom životu a da nije našao svoje mjesto ispod površine mora. 

Šarolikost otpada iz mora uvelike ovisi o samoj lokaciji na kojoj se roni. Naš najveći iskorak upravo je bio u pripremi i planiranju akcija. Kao pojedinci svi smo različiti, ali kada krenemo u organizaciju akcije, nastupamo kao izrazito skladan i snažan kolektiv.

Tako je akcija „Čist Božić i bistra Nova godina“ već postala tradicionalna. Da se bliži kalendarski kraj godine, znamo po brojim upitima vezanima uz akciju „Čist Božić i bistra Nova godina“ koja svake godine okuplja stotinjak ronioca iz cijele Hrvatske i regije, prijatelja s kojima se cijele godine družimo na sličnim akcijama.

Prve dvije godine provedena je na lokaciji Zvončac, a od 2018. godine čistimo podmorje Žnjana.

2018. i 2019. godine smo samim pregledom Žnjana utvrdili dva manja deponija prepuna sitnog, uglavnom plastičnog otpada sastavljenog od brojnih razbijenih igračaka, ambalaže, plastičnih žličica, upaljača; nema čega nije bilo. Izbrojili smo i više od 400 guma, brojne krovne konstrukcije, metalne skale, kućicu za presvlačenje.

To se čini puno. Radi se o tonama otpada?

Samo na Žnjanu u protekloj godini organizirali smo četiri veće i manje akcije čišćenja podmorja. U svim akcijama je sigurno preko 10 tona otpada uklonjeno iz podmorja Žnjana, a to je samo jedna od lokacija.

Ponosni smo što imamo kartu gotovo čitavog područja grada Splita, ali i lokacija na kojima ronimo. Neka područja smo očistili, ali postoji potreba za daljnjim akcijama!

Udruga podvodnih aktivnosti Rostrum osnovana je 2016. godine s idejom podizanja ekološke svijesti, edukacije novih te licenciranih ronioca, očuvanja flore i faune, zaštite i očuvanja kulturno-arheološke baštine, te općenito približavanja podvodnog svijeta široj zajednici.

Osim u akcijama vlastite organizacije, vrlo rado priskoče i kao suorganizatori ili gosti na ostalim ekološkim akcijama. Godišnje sudjeluju na više od 20-ak takvih akcija čišćenja podmorja.