OD PRIJEVODA misli u riječi do mogućnosti da se paraliziranim ljudima omogući hodanje, područje neurotehnologije potiho i postupno napreduje, budeći nadu u medicinski napredak, ali istodobno otvarajući duboke etičke dileme.

Neki promatrači smatraju da bi neurotehnologija u konačnici mogla biti jednako revolucionarna kao i daleko hvaljeniji napredak umjetne inteligencije.

"Ljudi ne shvaćaju u kolikoj mjeri svi mi već sada živimo u svijetu znanstvene fantastike", rekla je AFP-u istraživačica s londonskog King's Collegea Anne Vanhoestenberghe.

Godine ključnih otkrića

Znanstvenica vodi laboratorij koji razvija elektroničke uređaje ugrađene u živčani sustav pacijenta – u mozak i leđnu moždinu – odakle se signali prenose u ostatak tijela.

Posljednje godine donijele su nekoliko ključnih otkrića. U lipnju su kalifornijski znanstvenici otkrili da moždani implantat koji su razvili može gotovo trenutačno prevesti riječi osobe s neurodegenerativnom bolešću ALS u govor – za samo četrdeseti dio sekunde. ALS je progresivna neurodegenerativna bolest koja uništava motoričke neurone u mozgu i leđnoj moždini te dovodi do gubitka kontrole nad mišićima.

Švicarski istraživači u međuvremenu su omogućili nekolicini paraliziranih osoba da ponovno steknu znatnu kontrolu nad tijelom, uključujući i hodanje, zahvaljujući ugradnji elektroda u leđnu moždinu.

Izazovi i ograničenja

Takvi su eksperimenti još daleko od toga da pacijentima u potpunosti vrate izgubljeni govor ili mogućnost hodanja. Ostaje vidjeti kako će se tehnologija dalje razvijati i hoće li postati dostupna ljudima u potrebi širom svijeta. U mnogim će slučajevima biti nužne invazivne operacije na mozgu.

"Šira javnost nije svjesna onoga što već imamo, što već postoji i što nam mijenja živote", rekla je Vanhoestenberghe, ističući da ti uređaji postaju sve učinkovitiji iznimnom brzinom.

Umjetna inteligencija ubrzava razvoj

"Prije nam je trebalo više tisuća sati podučavanja i obuke prije nego što je netko uz pomoć umjetne inteligencije uspio sastaviti nekoliko riječi koristeći svoje misli, a sada nam za to trebaju tek dva sata", rekla je.

Napredak neurotehnologije pogonjen je boljim razumijevanjem mozga i razvojem tehnologije koja je uređaje smanjila do mjere da se mogu ugraditi u lubanju pacijenta. Algoritmi umjetne inteligencije ubrzali su tumačenje i pretvaranje moždanih signala u razumljive podatke.

Brojni startupovi koji su se pojavili krajem 2000-ih uložili su desetke milijarda dolara u istraživanja koja su tek nedavno počela davati konkretne rezultate.

Neuralink pod povećalom

Najpoznatija je takva tvrtka Neuralink milijardera Elona Muska, koji tvrdi da je dosad implantirao svoj čip u dvanaest ljudi. No brojni stručnjaci i dalje gledaju s oprezom na rezultate tvrtke.

"Neuralink je trenutačno tek iluzija praćena s puno pompe", rekao je AFP-u neurolog i stručnjak za etiku Herve Chneiweiss iz francuske organizacije INSERM. "Onoga dana kada oni uspiju proizvesti svoje komercijalne proizvode, a za to neće trebati dugo, možda će biti prekasno da se zabrinemo", upozorio je.

Etičke dileme i borba za privatnost

Mnogi stručnjaci zabrinuti su zbog etičkih implikacija neurotehnologije, osobito zbog toga što neke tvrtke žele tehnologiju primijeniti izvan zdravstva i poboljšati ljudske kognitivne sposobnosti. Musk je više puta rekao da želi da Neuralink omogući ljudima da "postignu simbiozu" s umjetnom inteligencijom.

UNESCO je nedavno usvojio preporuke o načinu na koji države mogu regulirati neurotehnologiju. Autori, među kojima je i Chneiweiss, usvojili su široku definiciju, uključujući i uređaje poput pametnih satova i slušalica koje ne komuniciraju izravno s mozgom, ali prikupljaju podatke o mentalnom stanju korisnika.

"Danas je glavni rizik narušavanje privatnosti. Ugrožene su i naše najdublje misli", rekao je Chneiweiss.

Pravni okvir u nastajanju

Upozorio je da bi neurotehnološki podaci mogli završiti u rukama poslodavaca, koji bi potencijalno mogli zaključiti da zaposlenik ne provodi dovoljno vremena razmišljajući o poslu. Neki su već počeli raditi na rješavanju tih problema.

Krajem prošle godine američka savezna država Kalifornija, globalno središte neurotehnoloških istraživanja, donijela je zakon kojim štiti podatke pohranjene u mozgu potrošača.