SASVIM sigurno nakon 31. svibnja ove godine na frekvenciji 101 megaherca više se neće moći čuti Radio 101.

Hoće li se ikada vratiti pod tim imenom i kada ako hoće, ostaje vidjeti nakon što Agencija za elektroničke medije raspiše novi natječaj i odredi eventualno novog koncesionara za ovu povijesnu zagrebačku frekvenciju.

Bogata povijest

A povijest Stojedinice je bila bogata. Službeno je krenula 8. svibnja 1984. godine kao Omladinski radio, a u sklopu rada Saveza socijalističke omladine. Prvo emitiranje bilo je iz Studentskog doma na Savi. Šest godina kasnije, početkom 1990. godine, radio preuzima i danas prepoznatljivo ime Radio 101. Ubrzo će ovaj radio postati jedan od simbola medijske slobode i demokracije.

Naime, upravo zbog Stojedinice 20. studenog 1996. godine dogodili su se najveći prosvjedi u modernoj hrvatskoj povijesti. Riječ je o prosvjedima na središnjem zagrebačkom trgu jer je Vijeće za telekomunikacije koje je bilo pod kontrolom tadašnje HDZ-ove vlasti odlučilo oduzeti koncesiju ovom jednom od tada rijetkih nezavisnih medija.

Naprasno je odlučeno da se Radiju 101 oduzme koncesija te je ona dodijeljena tada nepostojećem radiju Globus 101 u vlasništvu Ninoslava Pavića. Razlog oduzimanja koncesije bio je kritički odnos Radija 101 prema tadašnjem autoritarnom režimu Franje Tuđmana. Radio 101 svakodnevno je kritizirao tadašnjeg predsjednika Franju Tuđmana i HDZ, a osim kritika mogli su se čuti duhoviti komentari i jingleovi u kojima su koristili njegove izjave. Iako je radio djelovao samo u Zagrebu, a odašiljač nije bio dovoljan da pokrije čak ni cijeli grad, HDZ-u je Stojedinica smetala te ju je oduzimanjem koncesije pokušao ušutkati.

Od najsjajnijeg trenutka krenuo je pad

Na središnjem trgu okupilo se tada stotinjak tisuća ljudi koji su tražili od tadašnje vlasti, koju je vodio Franjo Tuđman, da ukine odluku Vijeća. Štoviše, i američki State Department oštro je osudio oduzimanje koncesije, a u izjavi su napisali kako ovaj slučaj predstavlja gušenje slobode i usporavanje demokracije u Hrvatskoj.

To se nije moglo ignorirati pa je vlada na izvanrednoj sjednici zaključila kako su se Pavićevim odustajanjem od koncesije stekli uvjeti za novi natječaj te da bi se do tada trebalo omogućiti emitiranje Stojedinice. Koncesija za emitiranje vraćena je na sjednici Vijeća koja se održala početkom iduće godine.

Bio je to najsjajniji trenutak Stojedinice, ali i početak kraja. Naime, sukob struja unutar radija, loše vodstvo, nedostatak vizije i prije svega osobni interesi unutar kolektiva radija doveli su ga do bankrota. Točnije, stečaja. Iako su mnogi već tada predviđali definitivno gašenje popularne Stojedinice, dogodilo se još jedno čudo. Naime, nakon 18 mjeseci Radio 101 izašao je iz stečaja. U srpnju 2012. godine odlukom Trgovačkoga suda u Zagrebu odlučeno je da Stojedinica može nastaviti poslovanje bez stečajnoga predznaka, radio je krenuo od nule, svi dugovi su bili podmireni, a radnici su, prema najavama, trebali primiti zaostale plaće.

Nova Stojedinica: "Naš posao nije smišljati šale na račun Milanovića ili Karamarka"

Nakon četiri poziva za dokapitalizaciju ove zagrebačke radio postaje prihvaćena je ponuda njemačke tvrtke Impossibile Egressus u visini od 6.1 milijuna kuna. Impossibile Egressus je tvrtka registrirana u Zagrebu, a u vlasništvu Nijemca Thomasa Alexandera Thimmea koji i danas živi u Berlinu. Radio je pod vladavinom ovog Nijemca značajno promijenio svoju prepoznatljivu koncepciju.

"Naš posao nije govoriti ljudima što da misle niti smišljati šale na račun Milanovića ili Karamarka", objasnio je njemački vlasnik u jednom od intervjua. S druge strane  javnost se "zabavljala" javnim ratovima zaposlenika, koji su odlazili s radija, s vlasnikom Thimmeom. Jedan od bivših direktora i glavnih urednika rekao je da je otišao jer je "odbio izvršavati razne vlasnikove zahtjeve kojim se evidentno krši zakon". U zaštitu zaposlenika pred Thimmeom više je puta stala cehovska udruga Hrvatsko novinarsko društvo pa i u slučaju Matka Antolovića Matana koji je javno optužio vlasnika Stojedinice za pokušaj prekidanja humanitarne akcije za područja stradala od poplava.

Thimme se na sve to ljutio te tvrdio da je suština njegova problema inzistiranje na tome da bude "neovisan medij".

Dao je ponudu koja nije bila valjana

Danas, kada je Stojedinica ponovno pred gašenjem, Alexandar Thimme ponavlja staru mantru i poziva se na slavnu prošlost radija u kojoj nije sudjelovao.  

"Napadnuta je glavna nezavisna radijska postaja u Zagrebu. Radio 101 emitira program već 37 godina, a kada se dogodio posljednji ovakav napad, Radio 101 ga je preživio uz pomoć Europske komisije. Tadašnji predsjednik, gospodin Fuele, od vlade RH zatražio je da ne dozvoli monopol na radijskom tržištu. Tada je Hrvatski sabor donio novi zakon kojim je onemogućeno da Antena grupa (koja posjeduje pet radijskih postaja na hrvatskom tržištu) preuzme Radio 101", rekao je Thimme prije tri dana na posebnoj konferenciji za novinare.

A što se zapravo dogodilo?

Vijeće za elektroničke medije (VEM) poništilo je obavijest o namjeri davanja radijske koncesije za Zagreb i Zagrebačku županiju jer ponuda Radija 101 d.o.o nije bila valjana. Naime, u zaprimljenoj dokumentaciji ponuditelj nije dostavio potvrdu nadležne porezne uprave da su podmirene sve obveze poreznog obveznika po svim osnovama. Isto tako utvrđeno je kako sukladno minimalnim financijskim uvjetima ponuditelj nije osigurao početna financijska sredstva za rad u visini potrebnih sredstava dovoljnih za podmirenje troškova tromjesečnog poslovanja.

AEM: Trebao je 794.628 kuna, a imao je 49.294,37 kuna

"Rok za dostavu ponude s pripadajućom dokumentacijom bio je 3. svibnja 2021. i u tom je roku ponuditelj Radio 101 d.o.o. dostavio ponudu s nepotpunom pratećom, zakonski propisanom dokumentacijom - ponuditelj nije u zakonskom roku dostavio potvrdu nadležne porezne uprave da su podmirene sve obveze poreznog obveznika po svim osnovama. Tu je potvrdu dostavio naknadno, 6. svibnja, što je izvan zakonskog roka", kažu iz Agencije za elektroničke medije odgovarajući na upit Indexa.

Isto tako AEM tvrdi kako je vlasnik Stojedinice morao sukladno minimalnim financijskim uvjetima osigurati početna financijska sredstva za rad u visini potrebnih sredstava dovoljnih za podmirenje troškova tromjesečnog poslovanja, a prema svom poslovnom planu.

"Prema poslovnom planu ukupni rashodi za 2021. godinu su planirani u visini od 3.178.512 kuna, a rashodi za tromjesečno poslovanje iznose 794.628 kuna. Jedini priloženi dokaz o osiguranju početnih financijskih uvjeta je BON-2 od 27.04.2021. godine po kojem stanje sredstava iznosi 49.294,37 kuna, što nije dostatno sukladno gore napisanom", pojašnjavaju iz AEM-a za Index dodajući da je Radio 101 d.o.o. imao sklopljen važeći ugovor o koncesiji temeljem kojega prava i obveze završavaju s danom 31. svibnja 2021. godine. To znači da će nakon tog datuma Radio 101 utihnuti.

Thimme: Istiskuju me monopolisti

Kada će biti raspisan novi natječaj za sada još uvijek nije poznato, no iz AEM-a tvrde kako će to napraviti u "najbržem mogućem roku".

Vlasniku Stojedinice postavili smo nekoliko pitanja, a najviše su nas zanimali detalji vezani uz optužbe da ga se istiskuje iz etera zbog monopola, kao i da odlaskom Radija 101 neće biti pluralizma. Zanimalo nas je kako misli zatražiti pomoć Europske komisije i što očekuje, odnosno na koji način misli da bi mu Europska komisija mogla pomoći, no nije nam odgovorio.

Kako smo provjerili u sudskom registru vlasnik Top Radija je Ivan Jurić-Kačunić poslovno povezan s Radio Dalmacijom, Antenom Zagreb, Enter Zagrebom, Narodnim radiom, Extram Fm, Antena Fm i Media Servisom odnosno s, nizom radio postaja u Hrvatskoj. Top Radio osnovan je 24. travnja ove godine. Podsjetimo, natječaj za koncesiju objavljen je 1. travnja, a rok za dostavu dokumentacije bio je 3. svibnja. Top Radio osnovan je s temeljnim kapitalom od 20 tisuća kuna, a u registru stvarnih vlasnika naveden je Ivan Jurić-Kaćunić.

Analiza HND-a o monopolu radio postaja

"Hrvatski zakon nalaže da jedan vlasnik može u svom vlasništvu imati 100% jedne radijske postaje i maksimalno 25% druge. No AEM do sada nije poduzela ništa protiv grupacije koja u svom vlasništvu ima pet radijskih postaja. One imaju istu adresu, isti marketing, istu produkciju vijesti i tako dalje. To je monopol", rekao je Thimme prije tri dana, no AEM za sada nije reagirala na njegove navode, a ne javljaju se ni iz njegove konkurencije.

Naime, kako neslužbeno saznajemo konkurencija iz Top Radija smatra kako su povlaćenjem iz natječaja AEM-a  izrazili vlastilti stav i poštovanje ne samo prema instituciji Stojedinice nego njihovim slušateljima. Neshvatljivo im je da se ovaj strani poduzetnik u Hrvatskoj ponaša onako kako ne bi u Saveznoj Republici Njemačkoj te odbacuju opotužbe da u Hrvatskoj postoji ikakav monopol ili da se radi suprotno zakonu. . 

No, bitno je zabilježiti da je krajem 2019. godine u analizi HND-a koju je radio kolega novinar Saša Paparella, temeljem financija iz 2018. godine, utvrđeno kako marketinški sektor radija teži nekoliko desetaka milijuna eura, a među deset najvećih radio postaja svi posluju s dobiti. Uz izuzetak Radija 101. No, puno je zanimljiviji dio koji se bavi monopolom.

"Teško je ustanoviti stvarnu strukturu vlasništva medijskog tržišta u Hrvatskoj. Upućeni tvrde da Narodni, Antena, Enter, Extra FM i Gold FM imaju istog vlasnika, moćnog poduzetnika bliskog zagrebačkim gradskim vlastima koji prikriva svoje udjele, drži 70 posto tržišta u Zagrebu, a ukupan godišnji prihod od radija mu je 70 do 80 milijuna kuna. Dodaju i kako je vlasništvo nad radio postajama namjerno razbijeno na niz tvrtki, kako zbog monopola ne bi došli na udar AZTN-a", stoji u toj analizi.

Radnici traže privremenu koncesiju jer ako utihnu, tu je kraj

No, ostaje činjenica da njemački vlasnik nije dostavio dokumentaciju. Dio razloga može biti i nepovoljna financijska situacija ovog radija pa jednostavno u trenutku raspisivanja koncesije njemački vlasnik nije imao dovoljno novca, što ne može biti slučajno jer je za istek koncesije znao godinama prije, a u posljednje vrijeme nalazio se u financijskim poteškoćama. Radio 101 od 2015. do 2019. godine bilježi konstantan gubitak od kojih je najveći zabilježen 2019. godine u iznosu od 2,5 milijuna kuna, a najmanji 2018 kada je zabilježen gubitak od 506.500 kuna.

Kako smo doznali, vlasnik se u četvrtak vratio u Njemačku i zaposlenicima je rekao da će se vratiti za desetak dana. Borba za koncesiju tako je ostala na radnicima Stojedinice.

Zaposlenici Radija 101 u pokušaju da se emitiranje ne prekine u petak javno očitovali o gubitku koncesije i prestanku emitiranja 1. lipnja, naglašavajući kako od Vijeća za elektroničke medije (VEM) traže izdavanje privremene koncesije kako bi mogli nastaviti s emitiranjem do novog natječaja i eventualnog dobivanja nove koncesije. Radnici su, što je zanimljivo, naglasili da ne predstavljaju Upravu Radija 101 i vlasnika Thomasa Alexandera Thimme, kao i da nisu odgovorni za njihov propust u prijavi za koncesiju.

"Napominjemo da smo u vrijeme pandemije i potresa koji su pogodili Hrvatsku, a posljedično mnogima donijeli gubitak radnih mjesta, sačuvali sva radna mjesta u 15 mjeseci potpunog zatvaranja cijelog svijeta. Također, predano smo radili na tome da zadržimo kvalitetu programa na visokom nivou usprkos višestruko smanjenim primanjima od oglašivača te smo i dalje jedna od najslušanijih radio postaja u Zagrebu, a i šire. Sada, kada smo sve to preživjeli i kada se država konačno počinje otvarati, nas se gura na ulicu, bez obzira na to što smo bili tu za građane kroz sve okolnosti koje su snašle svijet, a pogotovo Hrvatsku", stoji u apelu radnika Stojedinice koji se mogao čuti danas na posebnoj konferenciji za novinare.

AEM odbio privremenu koncesiju

Oni traže da im se omogući rad do završetka sljedećeg natječaja, za koji će biti dostavljena potpuna dokumentacija, a tada Vijeće ima apsolutno pravo odlučivati hoće li im produžiti koncesiju.

"Sve što tražimo jest da nam se omogući 'popravni ispit', u vidu privremene koncesije, kako bismo na sljedećem natječaju dostavili potpunu dokumentaciju", rečeno je na konferenciji za novinare koja je održana u petak. Zapravo, tražili su da im se umjesto gašenja izda privremena koncesija, kako bi nesmetano emitirali do novog natječaja koji će ionako biti vrlo skoro raspisan.  

"U slučaju da ne dobijemo privremenu dozvolu, naše su šanse da se natječemo na sljedećem natječaju, za koji, podsjećamo, ne znamo kada će, i hoće li uopće, biti raspisan, minimalne. Naime, tvrtka smo koja trenutno radi i troši resurse, a koja ih neće moći privređivati ako ne može niti privremeno emitirati", stoji u apelu radnika Stojedinice. AEM ih je odbio tvrdeći kako nema zakonskog uporišta u izdavanju privremene koncesije.  

"Zakon o elektroničkim medijima ne poznaje pojam privremene koncesije", stoji u obrazloženju AEM-a, čime je priča o Stojedinici zaključena.