NAJVEĆE domaće javno poduzeće, Hrvatska elektroprivreda koja obilježava 130. godišnjicu rada, simbol je tehnološkog razvoja Hrvatske. Od 1895. godine kada je rasvijetlila ulice Šibenika, tvrtka za proizvodnju električne energije mijenjala je vlasnike i države u kojima djeluje.

Od prve hidroelektrane na Krki do današnjih najmodernijih solarnih elektrana i energana na obnovljive izvore energije te izgradnjom termoelektrana i jedine nuklearke u regiji, HEP je narastao u javno poduzeće s oko 12.500 radnika. Nalazi se u državnom vlasništvu, a poslovne i političke megaafere kroz desetljeća postojanja nisu zaobišle ni tu tvrtku.

Galerija

Počeci elektrifikacije u Hrvatskoj

Povijest današnje Hrvatske elektroprivrede seže u 19. stoljeće. Izgradnja hidroelektrane Krka započeta je 22. ožujka 1894. godine. Šesnaest mjeseci kasnije, 28. kolovoza 1895., HE Krka poslala je prve količine električne energije prema Šibeniku koji je u listopadu iste godine dobio rasvjetu na struju.

"HE Krka, prva javna izmjenična hidroelektrana u Hrvatskoj, puštena je u rad samo dva dana nakon najpoznatije i prve hidroelektrane velike snage, na slapovima rijeke Niagare. U doba kada su veliki gradovi, poput Londona i Rima, imali jednofazne sustave, Šibenik je imao dvofazni sustav, HE Krka - Šibenik", govore iz HEP-a za Index.

"Taj prvi cjeloviti izmjenični elektroenergetski sustav na tlu Hrvatske, koji je proradio prije 130 godina, obuhvatio je proizvodnju električne energije u Hidroelektrani Krka na slapovima rijeke Krke, prijenos dvofaznim dalekovodom do jedanaest kilometara udaljenog grada Šibenika te distribuciju električne energije razdjelnom mrežom, s dvije rasklopne i šest transformatorskih stanica, za potrebe javne rasvjete u Šibeniku," navode za Index u HEP-u.

"Zasluge pripadaju i Tesli"

"Najzaslužniji za stvaranje ovog sustava bili su njegovi investitori i graditelji: gradonačelnik Šibenika Ante Šupuk, njegov sin Marko Šupuk te šibenski inženjer i gradski vijećnik Vjekoslav Meichsner.

Poticaj njihovoj zamisli bila je i velika elektrotehnička izložba u Frankfurtu na Majni, održana 1891., na kojoj je uspješno ostvaren prijenos izmjenične električne energije na veliku udaljenost. Zasluge za ovaj pothvat pripadaju i Nikoli Tesli, izumitelju koji je osmislio izmjenični sustav i od kojeg je započela suvremena povijest elektroenergetike", dodaju.

Hidroelektrana Krka, koja je kasnije dobila ime Jaruga I, bila je u pogonu do 1914. kada je demontirana zbog ratnih potreba Austro-Ugarske monarhije za bakrom.

U njezinoj blizini izgrađena je HE Jaruga II koja je energijom opskrbljivala tvornicu kalcijeva karbida od 1. prosinca 1903. godine. Struju proizvodi i danas i ubraja se u najstarije elektrane na svijetu koje još uvijek rade. Godine 1906. na Krki je proradila HE Miljacka – i ona još uvijek proizvodi električnu energiju, 80 gigavata godišnje.

Uz savjete karlovačkog đaka Nikole Tesle, 1907. je proradila Munjara Ozalj koja opskrbljuje Karlovac. Video o munjari Ozalj može se vidjeti na YouTubeu.

Iz tog razdoblja je i munjara Skrad, smještena u Zelenom Viru, na ulazu u slikoviti Vražji prolaz u Gorskom kotaru.

Od početka Prvog svjetskog rata do propasti Austro-Ugarske u radu na području Hrvatske bilo je 76 elektrana, manje snage i istosmjernih. Nakon toga, između dvadesetih i četrdesetih godina, njihovi kapaciteti se povećavaju, ali elektrifikacija sporije napreduje. Povezuju se manji sustavi opskrbe Zagreba, Karlovca i Ozlja dalekovodom, da bi se 1937. osnovao BEP - Banovinsko električno poduzeće.

Razvoj elektroenergetskog sustava nakon Drugog svjetskog rata

Veliko elektroenergetsko poduzeće, temelj HEP-a kakvog poznajemo, nastaje nakon oslobođenja 1945. godine.

Godine 1952. izgrađena je prva velika hidroelektrana, HE Vinodol te povezana 110-kilovoltnim dalekovodom sa Zagrebom. Time je spojen veliki dio sjeverozapadne Hrvatske i Hrvatskog primorja u jedan sustav. Istodobno je sustav Dalmacije spojen 110 kV vodom HE Kraljevac - Mostar sa sustavom BiH. Godine 1954. osnovana je Zajednica elektroprivrednih organizacija Hrvatske (ZEOH) koja je obuhvatila elektroprivredna poduzeća u Hrvatskoj.

Nakon toga, uvedena je jedinstvena dispečerska služba u Hrvatskoj. Godine 1957. hrvatski i slovenski sustav spojeni su preko sustava BiH sa sustavom istočnog dijela Jugoslavije. Godine 1958. izgrađen je 110 kV vod TS Nedeljanec kod Varaždina - TS Söjtör u Mađarskoj. Hrvatski elektrosustav tada se prvi put spaja s inozemstvom.

Izgradnja novih hidroelektrana uslijedila je nakon 1960. kada su u rad puštene Peruča i Zakučac, najveća u Hrvatskoj. Nakon toga, do 1990., grade se HE Senj, Orlovac, Đale, reverzibilne hidroelektrane Velebit i tri elektrane na Dravi.

Izgrađene su i velike termoelektrane Sisak, Plomin i Rijeka, dok je 1981. puštena u pogon NE Krško. Elektroprivreda se povezuje s drugim zemljama izgradnjom dalekovoda.

Tek 1985. elektrificirana su sva naselja u Hrvatskoj. Istodobno se grade toplane - današnja Elektrana toplana (EL-TO) Zagreb planirana je još 1947. za potrebe poduzeća "Rade Končar".

Višegodišnja rudarsko-geološka istraživanja Slavonije, Baranje i Srijema urodila su plodom 1968. godine, kada je otkriveno naftno-plinsko polje Beničanci. Otkriće plinskog polja Bokšić-Lug u travnju 1973. godine omogućilo je revitalizaciju plinarstva u Slavoniji. Od 1974. godine u proces plinofikacije regije uključila se Elektroslavonija Osijek gradnjom plinsko-turbinske elektrane u Osijeku.

Suvremeno doba i afere

Ujedinjenje svih javnih energetskih poduzeća u Hrvatsku elektroprivredu provedeno je odlukom Hrvatskog sabora 1990. godine. Godine 2002. HEP je postala grupa trgovačkih društava koja obavljaju i proizvodnju i opskrbu toplinskom energijom, distribuciju plina i provode projekte energetske učinkovitosti.

U proteklih dvadesetak godina, javnost su snažno prodrmale afere vezane uz HEP i visoke političke dužnosnike. Najveća je svakako bila Afera HEP ili HEP-Dioki/TLM koja se rastegnula između 2008. i 2017. godine o kojoj je Index izvještavao na poveznici.

>> INDEX AFERE: Afera HEP

Radilo se o prodaji struje šibenskom TLM-u ispod cijene, zbog čega su se na optuženičkoj klupi našli HDZ-ov premijer Ivo Sanader, poduzetnik Robert Ježić i šef HEP-a Ivan Mravak. Sanader i Ježić oslobođeni su zbog nedostatka dokaza dok je Mravak preminuo.

Druga velika afera je "plin za cent" iz 2023. godine kada je USKOK pokrenuo istragu u HEP-u zbog trgovine plinom. HEP je kupovao plin po višim, zakonom određenim cijenama, a zatim prodavao višak po vrlo niskim cijenama – čak i po jedan cent. USKOK je podigao optužnicu protiv sedmero osoba, navedena je šteta od 160 milijuna eura, ali sudski procesi su još u tijeku. Više informacija dostupno je na poveznici.

>> INDEX AFERE: Afera plin za cent

Iz HEP-a tvrde da je pred njima svjetla budućnost.

"Održiva, pouzdana i konkurentna proizvodnja, distribucija i opskrba energijom, u skladu s potrebama kupaca i uz visoki stupanj društvene odgovornosti - misija je Hrvatske elektroprivrede kao vodeće nacionalne energetske kompanije," kažu za Index.