Foto i video: Hipersfera

HIPERSFERA je projekt za koji vjerojatno niste čuli. Ali u međunarodnoj znanstvenoj zajednici malo je sumnje da se radi o novom velikom uspjehu hrvatskih znanstvenika, odreda mladih intelektualaca koji su u Hipersferu već uložili više od 120.000 radnih sati.

Radi se zapravo o posebnoj vrsti bespilotne letjelice, zračnom brodu kakav do sada nije viđen, a čije su primjene u vladinom, komercijalnom i znanstvenom sektoru uistinu mnogostruke. Sama ideja projekta došla je od Bojana Pečnika, mladog znanstvenika koji je doktorirao u Njemačkoj, te se u Hrvatsku vratio s idejom unaprjeđenja znanstvene zajednice.

Nakon trogodišnje epizode na odsjeku za astronomiju splitskog PMF-a, Pečnik se prebacio u privatni sektor i osnovao aeronautičku tvrtku. Zajedno s prijateljem ekonomistom Robertom Grilcem stvorio je poslovni plan i u detalje razradio projekt, što im je osiguralo sredstva od Poslovno-inovacijskog centra Bicro, ureda Vlade RH koji se bavi upravo sufinanciranjem ovakvih projekata.

Hipersfera vas gleda s 20 kilometara visine

U Hipersferu je dosad uloženo oko milijun eura, prepričava Pečnik u razgovoru za Index, objašnjavajući da su oko 70 posto sredstava dobili od Bicroa, a ostalih 30 posto je stiglo od privatnih investitora. "Ulaganje u inovaciju uvijek je rizik, jer nema garancije da će projekt uspjeti", kaže Pečnik, ali zadovoljno konstatira kako Hipersfera zasad napreduje izvršno.

Prvi dio projekta Hipersfere već je zgotovljen, a od finalizacije zračnog broda kakav Pečnik i njegovi suradnici priželjkuju dijeli ih još dva prototipa. "Uvjerili smo se da je projekt Hipersfere tehnički izvediv i da može biti uspješan. Sigurni smo da će već idući prototip, koji će u promjeru biti dugačak oko 15 metara, srušiti svjetski rekord u postizanju visine za takav tip letjelice. Nakon toga ga praktički samo moramo povećati, izraditi letjelicu dugačku oko 40 metara koja će moći dostići željenu visinu od 20 kilometara", objašnjava Pečnik.

Sektor sigurnosti bi najviše profitirao

A što kad tamo dođe? Osnovna primjena Hipersfere trebao bi biti nadzor teritorija, objašnjava mladi inovator. Hrvatska bi ga vlada, recimo, mogla koristiti za nadzor prometa ili granica. Posebno efikasna bi Hipersfera trebala biti u domeni sigurnosti; svakog ljeta, za vrijeme požarne sezone, takav nadzorni sustav štedio bi stotine milijuna kuna. "Jedna Hipersfera može nadzirati 2500 kvadratnih kilometara, npr. Zagreb i širu okolicu. S 15 do 20 takvih zračnih brodova, mogla bi se nadzirati cijela Hrvatska", objašnjava Pečnik.

U primjeni, to bi značilo da bi vatrogasci mogli svaki požar uočiti prije nego se razbukta i ugasiti ga prije nego izazove veću štetu. Uz implementaciju odgovarajućeg softwarea i obuku nekolicine ljudi koje bi podatke koje im iz zraka šalje Hipersfera analizirali u odgovarajućem kontrolnom centru. "Šteta koju Hrvatska svake godine trpi od požara iznosi oko milijardu kuna. Uporaba Hipersfere mogla bi tu štetu barem prepoloviti", uvjeren je Pečnik.

Sama kontrola nad letjelicom gotovo da i ne može biti jednostavnija. Hipersfera je "pametni" zračni brod, koji je programiran da sam reagira na uvjete u kojima se nalazi. Visina od 20 kilometara prigodno je izabrana jer na njoj nema avionskog prometa, a atmosfera je vrlo stabilna pa bi sustav trebao funkcionirati besprijekorno. Prema Pečnikovom tumačenju, kad bi Hrvatska raspolagala s 20 takvih letjelica, 15 bi ih uvijek moglo biti u zraku i nadzirati cijeli državni teritorij, a ostalih pet bi ih po potrebi odmjenjivalo zbog održavanja. Svim letjelicama upravljalo bi se iz iste baze.

Komercijalni potencijal mjeri se u stotinama milijuna eura

Komercijalni potencijal ovog projekta na međunarodnom tržištu, uvjereni su Pečnik i Grilc, mjeri se u stotinama milijuna eura. No, napominju kako se oni u izradu Hipersfere nisu upustili zbog milijunskih profita. "Kad se projekt privede kraju, planiramo pronaći strateškog partnera koji će zastupati Hipersferu na međunarodnom tržištu. Mi se samom proizvodnjom kasnije nećemo baviti; ostajemo u inovaciji jer želimo mladim hrvatskim znanstvenicima poslati poruku da su i u ovoj državi mogući veliki projekti i dati im priliku da ostvare svoje ideje", kaže Pečnik.

Prvi prototip Hipersfere ispunio je sva očekivanja koja su pred njim bila postavljena. Pečnik i njegov tim trenutno su u procesu izrade drugog prototipa, koji će ih dovesti samo na korak od izrade zračnog broda kakav je donedavno postojao isključivo u teoriji. No, da bi projekt priveli kraju, naglašavaju Pečnik i Grilc, potrebna su im dodatna sredstva; u Hipersferu će, prije nego bude puštena u uporabu, biti potrebno uložiti još oko 15 milijuna eura. Do završetka drugog prototipa bit će im potrebno oko dva milijuna eura.

Timu koji radi na Hipersferi to je trenutno najveći problem; unutar Hrvatske teško je pronaći osobu voljnu uložiti takvu vrstu kapitala u znanost, dok su strani investitori prema ulaganju u tako velike projekte u Hrvatskoj i dalje nepovjerljivi. "Možete li projekt prebaciti izvan Hrvatske?", pitanje je s kojim su se Pečnik i Grlić često susretali, ali na takav potez nisu spremni.

Može li država postati Veliki brat?

Nismo mogli ne primijetiti kako projekt kao što je Hipersfera za sobom povlači i određene moralne implikacije. Mladi inovatori u izradu zračnog broda sigurno nisu krenuli s idejom izrade sustava koji bi državi olakšao kontrolu nad svojim građanima. Ali i to je jedna od mogućih primjena njihovog izuma. Boji li se Pečnik da bi Vlada mogla iskoristiti Hipersferu da se pretvori u Orwellovog Velikog brata?

"Ne mogu reći da nismo razmišljali o tome. Nažalost, svaki je znanstveni i tehnološki napredak moguće iskriviti, koristiti ga u svrhu za koju nije predviđen. Uzmimo primjer nuklearnog reaktora, od kojega se proizvode ogromne količine energije, ali koji se može koristiti i u razorne svrhe. Svjesni smo da bi naš projekt mogao biti zanimljiv recimo vojsci, ali ne vjerujem da pomažemo državi da postane nekakav Big Brother. Živimo u tehnološkom dobu u kojem već postoji razgranat sustav nadzora bilo preko satelita ili CCTV kamera", zaključuje Pečnik.