IZVOR blizak istrazi koja se provodi nad dijelovima letjelice koja se srušila u Zagrebu kaže da na njima nije bilo tragova eksploziva. Ovi rezultati bi, ako se potvrde, bili u skladu s onim što je rekao glavni tajnik NATO-a, ali bi izravno proturječili tvrdnjama premijera Andreja Plenkovića, vlade i Ministarstva obrane koji kažu da su u letjelici pronađeni ostaci aviobombe.

Plenković i ministar Mario Banožić više su puta izjavljivali da je u letjelici bila aviobomba. Bilo je više verzija priče, od one da je unutra bilo 120 kg, pa 40 kilograma eksploziva, do najnovije premijerove izjave od prije nekoliko dana kada je rekao da je "letjelica bila naoružana, da je došlo do eksplozije te da je najvjerojatnije bila riječ o aviobombi". 

Šef NATO-a: To nije bio naoružan dron

"Indicije koje imamo zasad o padu drona u Hrvatskoj govore da to nije bio naoružan dron ni oružani napad", poručio je nakon pada glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

Istog je dana premijer Andrej Plenković demantirao Stoltenberga. ''Nije bila 'unarmed', nego je bila naoružana'', rekao je pokazujući fotografije iz istrage. "Ja sam ovo namjerno pokazao sada da otklonimo sve ove konfabulacije koje postoje u eteru", kazao je Plenković.

Dan ranije, 14. ožujka, Plenković je također izjavio da je na letjelici bila bomba, a isto to jutro Banožićev savjetnik general Željko Živanović je u HRT-ovoj emisiji U mreži prvog izjavio da je u letjelici bila aviobomba s 40 kilograma eksploziva.

Plenković: Pronađeni su upaljač, geleri, dijelovi bombe

Plenković je u obraćanju medijima 18. ožujka rekao da su u letjelici pronađeni "upaljač, geleri, dijelovi bombe" te da "je bila namijenjena da nosi oružje". "Brojevi upaljača su uspoređeni sa sličnim bombama koje postoje", dodao je Plenković.

"Nitko nikad nije rekao da je 120 kila eksploziva. Ukupna težina bombe bi mogla imati 120 kila, onda bi ona u izvornoj proizvodnji, ako je to ta bomba, trebala imati 45 kila eksploziva", kazao je premijer.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.