NASA-INA letjelica OSIRIS-REx koja se tek nedavno približila asteroidu Bennu, već je prikupila izuzetno zanimljive podatke o toj vremenskoj kapsuli iz ranih dana Sunčevog sustava, piše CNN.

OSIRIS-REx, skraćeno za Origins, Spectral Interpretation, Resource Identification, Security-Regolith Explorer, je naime uočio tragove vode na asteroidu.

Tragovi vode

Svemirska letjelica putovala je dvije godine i prešla oko 2 milijarde kilometara te, kada se napokon približila asteroidu, usmjerila je svoje mjerne instrumente prema njemu i zadnjih par mjeseci vrijedno prikupljala podatke.

Koristeći se dvama spektrometrima, OVIRS i OTES, uočila je u mineralima gline na Bennuu kemijski spoj hidroksil koji se sastoji od atoma kisika vezanog kovalentnom vezom na atom vodika.

Znanstvenici stoga smatraju kako je taj tip molekula vrlo vjerojatno prisutan na cijelom asteroidu, što bi značilo da je u nekom periodu svoje povijesti asteroid Bennu bio u dodiru s vodom.

Asteroid s tekućom vodom

Zašto u dodiru? Naime, sam Bennu je premalen, promjera oko 500 metara, da se na njemu zadrži voda, no znanstvenici pretpostavljaju kako je prije bio dio jednog mnogo većeg asteroida na kojem je vrlo vjerojatno bilo tekuće vode.

Osim što su otkrili molekule hidroksila, znanstvenici su novim mjerenjima potvrdili i neke svoja prijašnja predviđanja. Naime, promjer, nagib i rotacija asteroida podudaraju se s njihovim proračunima i Bennu po formi izgleda onako kao što su oni i pretpostavljali da će izgledati.

Malo ih je iznenadio jedino izgled površine. Ona je dosta grublja te ima puno više kamenja i stijenja, nego što su očekivali. Stoga će znanstvenici morati obaviti još dodatnih promatranja iz veće blizine kako bi utvrdili s kojeg je mjesta na površini asteroida najbolje uzeti uzorak.

Neko vrijeme u orbiti asteroida

OSIRIS-REx će, kako bi odredio ukupnu masu asteroida, letjeti iznad njegovog sjevernog pola, ekvatora i južnog pola. Ponekad će mu prići vrlo blizu, na udaljenost od samo 7 kilometara. Osim što će pritom ispitati sastav i strukturu asteroida, znanstvenici će pomoću tih mjerenja moći odrediti kada i kako pozicionirati OSIRIS-REx u orbitu Bennua.

Letjelica bi 31. prosinca trebala ući u orbitu ovog svemirskog tijela i tamo boraviti do sredine veljače.

Mada je malog promjera, Bennu rotira relativno sporo. Okrene se jednom oko svoje osi svakih 4.3 sata. Spora rotacija olakšat će svemirskoj letjelici da prilagodi brzinu i dovoljno se približi asteroidu da prikupi s njega uzorak. Nakon toga kreće na dvogodišnje putovanje natrag prema Zemlji.

Nosi kući uzorak s asteroida

Skupljanje i analiziranje uzoraka s Bennua bi trebalo znanstvenicima omogućiti nova saznanja o porijeklu Sunčevog sustava i njegovih planeta, a možda i o izvoru organskih molekula iz kojih je nastao život na Zemlji.

“Kada 2023. godine letjelica donese uzorke s asteroida na Zemlju, znanstvenici će imati uvid u pravo bogatstvo novih podataka o evoluciji i povijesti našeg Sunčevog sustava“, rekla je planetarna znanstvenica Amy Simon iz NASA-e.