ZAVRŠEN je Pravilnik o postupku ranog upozoravanja stanovništva putem Sustava za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK) koji detaljno propisuje dužnosti, ingerenciju i slijed postupanja u kriznim situacijama, piše danas Večernji list.

Kod poplava, odluku o ranom upozoravanju stanovništva donosi glavni rukovoditelj obrana od poplava ili osoba koju on ovlasti, kod opasnosti od požara velikih razmjera odluku donosi glavni vatrogasni zapovjednik RH, a kod ugroza od vremenskih nepogoda ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Ovlasti dobili i lokalni šefovi civilne zaštite

Kad je riječ o ugrozi vojnim sredstvima, odluka se donosi kako je propisano Zakonom o obrani i tu odluku Zapovjedno operativno središte Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske dostavlja Operativnom centru Civilne zaštite. Kod neposredne ugroze od terorističkih djelovanja ili drugih sigurnosnih razloga većeg opsega, odluku donosi glavni ravnatelj policije.

Ako je riječ o prijetnji napadom balističkim projektilima, informaciju o potrebi upozoravanja Operativnom centru CZ dat će Euroatlantski centar za koordinaciju odgovora na katastrofu. 

Kod ugroza koje uključuju opasne tvari, primjerice pucanje akumulacijskih brana i druge slučajeve kada pravna osoba ima vlastiti sustav uzbunjivanja sirenama, zahtjev za rano upozorenje podnosi ta pravna osoba, dok u slučaju izvanrednog događaja na području županije, grada ili općine zahtjev može podnijeti načelnik stožera civilne zaštite županije, odnosno grada ili općine. Za sve druge opasnosti nadležno je Ravnateljstvo CZ-a.

Ista osoba šalje i obavijest o kraju opasnosti

Zahtjev za rano upozoravanje svi dostavljaju Operativnom centru CZ u elektronskom obliku. U zahtjevu se ispisuje uzrok opasnosti, područje za koje se oglašava opasnost i tekst poruke koju će građani dobiti.

SMS je ograničen na 160, dok cell broadcast poruka nema ograničenja u broju znakova. Ako zahtjev ne mogu dostaviti u elektronskom obliku, zahtjev mogu izdiktirati na poseban broj telefona koji ima i mogućnosti snimanja poziva ili ga se prenosi radiovezom sustava civilne zaštite.

Ista osoba koja je zadužena za pokretanje procesa zadužena je i za obavijest o kraju opasnosti, piše Večernji list.

Sustav još nije u potpunoj funkciji

Podsjetimo, SRUUK (Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama) koji smo platili 8.3 milijuna eura nije u potpunoj funkciji, otkrio je prije dva dana ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, nakon što građani nisu dobili putem SMS-a upozorenje da se olujno nevrijeme, koje je na koncu oduzelo 4 života te izazvalo štete u 14 županija, približava Hrvatskoj.

Priznanju da sustav ne radi prethodila je izjava Damira Truta, ravnatelja Ravnateljstva civilne zaštite koji je na pitanje zašto SRUUK nije poslao upozorenje građanima rekao da je bilo izdano narančasto upozorenje za oluju te da su postupali sukladno svim propisima u slučaju narančastog upozorenja. U odgovoru na upit Indexa, iz Državnog hidrometeorološkog saveza (DHMZ) demantirali su tu izjavu kazavši nam da je 19. srpnja iza 15 sati upozorenje podignuto na najviši - crveni stupanj.  

U dokumentu vlade iz travnja najavljeno puštanje sustava za lipanj ove godine  

Prema dokumentu vlade iz travnja ove godine Izvješće o provedbi nacionalnog programa reformi, stoji da je implementiran sustav ranog upozoravanja i upravljanja krizama te da je za lipanj ove godine planirano "puštanje sustava u produkciju". 

Na službenim stranicama Civilne zaštite stoji da će slanje testnih poruka započeti 3. lipnja 2023., što se i dogodilo, kao i da će se "nakon inicijalnog testiranja poruke slati u slučaju opasnosti te najmanje jednom godišnje radi provjere funkcionalnosti sustava".  

Primjena je morala biti do lipnja prošle godine 

Podloga cjelokupnog projekta je EU Direktiva o Europskom kodeksu elektroničkih komunikacija iz 2018. godine, prema kojoj su sve države članice obavezne uspostaviti sustav javnog upozorenja zbog zaštite vlastitih građana, a koji su u primjeni trebale imati do 21. lipnja prošle godine.

Naglasimo još jednom, sustav jučer nije radio, a ministar Božinović otkrio je u srijedu kako nisu donijeli sve pravilnike, kao i da postoje tehničke poteškoće te je pitanje kada će sustav uopće biti u funkciji. 

Financiranje sustava za rano upozorenje iznosilo je 63 milijuna kuna, od čega je 53.5 milijuna kuna osigurano bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj.