POSLJEDNJE dane rata u Ukrajini definitivno je obilježila tragedija u Dnjepru. Prva neslužbena obavijest je došla iz Ureda predsjednika, od zamjenika šefa Ureda predsjednika Kirila Timošenka. Tada je već bilo jasno da se radi o velikoj tragediji u kojoj ima stradalih civila. Iz prve službene objave spomenutog zamjenika poslane su optužbe i osude prema ruskoj strani za odgovornost za raketiranje civilnih objekata.

Nešto kasnije, prema riječima čelnika uprave Dnjepropetrovske oblasti Valentina Rezničenka, u napadu je ubijeno barem 18 ljudi, ranjeno 70, a 40 ih se vodi nestalima. Naknadnim čišćenjem terena brojka poginulih došla je i do 40.

Optužbe

Ono što je slijedilo nakon tog događaja, karakteristično je za ovaj rat. Naime, kada se god dogodi nekakva neočekivana tragedija koja je uključivala civilne žrtve, civilne objekte, pad projektila na treće zemlje ili nešto slično, ukrajinska i ruska strana kreću s međusobnim optužbama i prebacivanjem krivnje na drugu stranu. Ovaj događaj u tom smislu nije izuzetak.

Nedugo nakon tragedije se javio savjetnik šefa Ureda predsjednika Mihajlo Podoljak, koji je u Twitter objavi napisao sljedeće:

"Ponekad se čini da smo ove godine vidjeli sve nijanse "ruskog svijeta". Ali Moskva dokazuje da cinizam nema granica. Dnjepar. Subota. Obična kuća. Podli ruski projektil."

Poslijepodne istog dana i predsjednik Zelenski je u svojoj objavi iskazao žal za žrtvama i optužio rusku stranu za ovaj udar. U nekom trenutku su počele i kružiti objave zapovjednika 52. gardijske teškobombarderske avijacijske pukovnije, Olega Timošina, kao glavnog odgovornog za ovaj projektil. Povezivalo ga se i s ranijim raketiranjem trgovačkog centra u Kremenčugu prošle godine.

Ruska strana nije davala nikakva obraćanja praktički do kraja dana. Niti mediji niti vojni analitičari. Tek navečer istog dana među prvima je poznati ruski režimski novinar Vladimir Solovjov optužio ukrajinsku stranu da je njena protuzračna obrana oborila projektil koji je pogodio zgradu.

Arestovičeve kontroverzne izjave

Iako je ruska strana više ili manje negirala odgovornost za udar na stambenu zgradu u Dnjepru, najveću buru je podigao savjetnik predsjednika Zelenskog, Oleksij Arestovič. Upravo je Arestovič i od ranije poznat kao osoba koja je sklona kontroverznim izjavama u kojima se izravno ili neizravno sukobljava sa zapovjednicima Oružanih snaga Ukrajine, lokalnim političarima itd.

Tako je prošle godine u travnju pokazao ogorčenost što građani Ukrajine na društvenim mrežama izražavaju divljenje prema generalu Valeriju Zalužnom, zapovjedniku OS-a Ukrajine te da se zaboravlja tko je vrhovni zapovjednik. Također se sukobljavao s gradonačelnikom Dnjepra Borisom Filatovom, koji je Arestoviča između ostalog nazvao "idiotom".

Ovoga puta je izazvao buru svojim obraćanjem u kojem je izjavio da je raketu iznad grada oborila ukrajinska protuzračna obrana te da se projektil zbog toga nekontrolirano srušio. Malo je reći da je takva izjava u velikom dijelu ukrajinske javnosti izazvala bijes, užas i ogorčenje. 

Posebno je zanimljiv argument na kojem je Arestovič izgradio svoju verziju događaja: "Moj prijatelj, bivši časnik protuzračne obrane, hodao je ulicom u trenutku pogotka. Rekao mi je da je 100% čuo dvije eksplozije i da je prvu identificirao kao rad protuzračne obrane. Do sada nije pogriješio. I bio je siguran da je projektil oboren."

Nakon te izjave, spomenuti gradonačelnik Dnjepra opisao je Arestoviča kao "samoljubivog skota". Osim toga, pozvao je Službu sigurnosti Ukrajine i protuobavještajnu službu da odgovore na izjave savjetnika.

Obraćanje Oružanih snaga Ukrajine

Prema verziji zapovjedništva zračnih snaga OS-a Ukrajine, udar je izveden projektilom X-22 koji je lansiran iz Kurske oblasti u Rusiji. Glavni argument zapovjedništva za takav scenarij jest činjenica da je projektil X-22 zbog tehničkih nedostataka ili davno prekoračenog radnog vijeka skrenuo s kursa i nekontrolirano se srušio. Budući da se radi o projektilu koji je razvijen 1950-ih, a stavljen u službu 1960-ih, taj scenarij se činio uvjerljiv.

Nakon što je savjetnik Arestovič u svom obraćanju teret udara prebacio na protuzračnu obranu, zapovjedništvo je ponovno dalo priopćenje za javnost, demantirajući takav scenarij. Oružane snage Ukrajine na svojim službenim stranicama su objasnile kako nemaju oružje koje može oboriti ovu vrstu projektila. 

Ipak, da bi stvar postala složenija i dobila konspirativnu notu, istovremeno se javio ukrajinski portal Strana.ua, koji je izvijestio kako su ukrajinske vlasti najmanje tri puta (u svibnju, lipnju i srpnju) izvijestile da su oborile takve projektile. Zračne snage OS-a Ukrajine su zatim te stare izvještaje o oborenim projektilima nazvale netočnim.

Nastavak sukoba

Nakon obraćanja OS-a Ukrajine, vrijeđanja od strane gradonačelnika Dnjepra i opće ogorčenosti javnosti usmjerene ka njemu, Arestovič je i dalje inzistirao na svojoj verziji: 

"Nitko neće kriviti Ukrajinu. Nisu nam zamjerili nakon pada našeg projektila protuzračne obrane u Poljskoj, koji je ubio dvoje poljskih državljana. Svi dobro razumiju da nije bilo ruskog udara, ne bi bilo ni tragedije, bez obzira na konkretan mehanizam njegovog nastanka." 

Jasno je da je ruska strana objeručke prihvatila Arestovičeve izjave, gotovo svi ruski portali su prenijeli njegove izjave, koje su tumačili kao "skidanje" odgovornosti s ruske vojske za raketiranje stambene zgrade i civilne žrtve.

U svemu tome posebno je nejasno kako opravdati Arestovičevu verziju o "drugu koji je služio u protuzračnoj obrani", koja u najmanju ruku izgleda neuvjerljivo. Ipak, pojavila su se tumačenja prema kojima se Arestovič s razlogom odlučio na inzistiranje na toj verziji.

Jedno tumačenje jest da je Arestovič na liniji sukoba između Ureda predsjednika i zapovjedništva OS-a o kojem se već neko vrijeme priča. Ovakvim izjavama Arestovič pokušava prebaciti odgovornost na zapovjedništvo OS-a i na neki način ga diskreditirati ili mu barem umanjiti važnost. Javnost puno pozitivnije gleda na vojnike i zapovjednike, odnosno na vojni vrh nego na politički, što očito smeta jednom dijelu političkog vrha okupljenog oko predsjednika Ukrajine.

Drugo tumačenje jest da je Arestovič dobio službene podatke iz službenih izvora, ali da je to pokušao zakamuflirati "drugom koji je služio u protuzračnoj obrani."

Arestovič je danas podnio ostavku.

Sukob između političkog i vojnog vrha Ukrajine

Sukob između političkog i vojnog vrha Ukrajine nije novost, a nije niti nelogičan s obzirom na ratno stanje u zemlji. Još u šestom mjesecu prošle godine je predsjednik Zelenski otvoreno kritizirao vojni vrh govoreći:  "Izvještaji koje dobivam bitno su drugačiji od onoga o čemu raspravlja društvo. Očekujem inspekciju logistike u vojsci – inspekciju što se isporučuje i kako se raspoređuje borbena zaštitna oprema."

U prosincu prošle godine kružila je glasina kako neki članovi administracije predsjednika Zelenskog planiraju zamijeniti vrhovnog zapovjednika, generala Zalužnog. Razlozi za to su bili prilično banalni. General Zalužni je popularan u javnosti, a pritom nije podložan podvrgavanju autoritetima, odnosno političkom vrhu. Portal The Economist pisao je o tome kako je popularnost Zalužnog proizvela određenu nesigurnost u Uredu predsjednika.

Dakle, u pozadini velike tragedije koja se dogodila u Dnjepru, razotkrile su se i trzavice, odnosno sukobi na relaciji Ured predsjednika – zapovjedništvo OS-a. To nipošto ne znači da je kompletno vodstvo Ureda predsjednika na istoj liniji, kao ni da zapovjedništvo OS-a priprema puč ili vojni udar. Međutim, jasno je da određeni sukobi na toj relaciji postoje. 

S druge strane, situacija oko projektila ostala je prilično nejasna i vjerojatno se neće do kraja razjasniti. Ukrajinska strana će vrlo vjerojatno ostati pri svojim početnim ocjenama osude, dok će ruska to negirati, prebacujući odgovornost na protuzračnu obranu Ukrajine. Ono što nažalost ostaje, jesu poginuli i ranjeni, uništeni domovi i životi mnogih.