UBLAŽAVAJU naprezanja i suhoću očiju. Ublažavaju glavobolju i omogućuju bolji san. Sprječavaju gubitak vida. Tako se reklamiraju naočale za rad na računalu. Međutim, najbolji znanstveni rezultati kojima trenutno raspolažemo pokazuju da te naočale vjerojatno nisu korisne ni za što od toga. Rezultat je to Cochraneovog sustavnog pregleda literature, objavljenog jučer, u kojem su objedinjeni rezultati 17 istraživanja na tu temu.

Što su naočale za rad na računalu?

Na tržištu postoje brojni modeli naočala koji se nazivaju "naočale za rad na računalu", "naočale za računalo", "naočale za plavo svjetlo", "naočale za računalo za zaštitu od plavog svjetla". Te naočale koje blokiraju plavo svjetlo imaju filtere u svojim lećama koji blokiraju ili upijaju plavo svjetlo, a u nekim slučajevima i UV svjetlo, pa onda manje tog svjetla dolazi do oka.

Međutim, to grozomorno plavo svjetlo kojeg bismo se trebali strašno bojati ne dolazi samo iz ekrana. Sunce je prirodni izvor plavog svjetla. Štoviše, sunčeva svjetlost naš je glavni izvor plavog svjetla. Zato smo plavoj svjetlosti najviše izloženi kad boravimo vani, na dnevnom svjetlu.

Sunčeva svjetlost sadrži crvene, narančaste, žute, zelene i plave svjetlosne zrake i njihove brojne nijanse, ovisno o energiji i valnoj duljini svake zrake. Svjetlosne zrake kraćih valnih duljina sadrže više energije i obrnuto. Zrake na plavom kraju svjetlosnog spektra imaju kraće valne duljine, dakle i više energije.

Osim što valne duljine plavog svjetla imaju nešto veću energiju od drugog vidljivog svjetla, u elektromagnetskom spektru nalaze se na prijelazu prema dokazano štetnom ultraljubičastom zračenju. Stoga se pojavila teorija da bi plavo svjetlo moglo biti štetno za ljudske oči i da bi bilo korisno kad bismo naočalama smanjili količinu plavog svjetla kojoj smo izloženi.

Osobito se naglašava kako bi takve naočale mogle biti korisne jer oči svakodnevno i dugotrajno izlažemo ekranima digitalnih uređaja, što bi moglo biti zabrinjavajuće i zbog neposredne blizine zaslona.

Je li plavo svjetlo stvarno štetno za oči?

U novije doba opisuje se niz tegoba s očima i vidom povezanih s produljenim korištenjem računala, tableta i e-čitača. Takve tegobe nazivaju se sindrom računalnog vida. Većina korisnika računala, primjerice, žali se na bol u očima, zamor očiju, glavobolju, zamagljen vid i suhe oči.

No, sindrom računalnog vida povezan je s različitim uzrocima kao što su različiti poremećaji vida, tkiva u oku i izvan oka. Stoga je teško procijeniti koliki je relativni doprinos plave svjetlosti sindromu računalnog vida.

Pojedina istraživanja provedena u laboratoriju na izoliranim stanicama oka i na laboratorijskim životinjama pokazala su povećano oštećenje vidnih stanica oka nakon intenzivnog izlaganja plavom svjetlu. Međutim, ta se istraživanja provode u uvjetima koji ne odgovaraju uobičajenim životnim situacijama čovjeka i u kojima se često koristi intenzivno svjetlo.

Nadalje, većina tih pokusa ne oponaša prikladno zbivanja u ljudskom oku. Zaključke iz tih istraživanja na životinjama teško je primijeniti na ljude, osobito kad se provode na miševima i štakorima jer te životinje imaju drugačije oko i stoga ne oponašaju dobro osobine oka čovjeka.

Pitanje doze plave svjetlosti

Europski znanstveni odbor za zdravstvene, ekološke i nove rizike (engl. The European Scientific Committee on Health, Environmental and Emerging Risks, SCHEER), koji Europskoj komisiji daje mišljenje o rizicima koji mogu negativno utjecati na zdravlje i okoliš, naveo je u izvješću iz lipnja 2018. da nema dokaza o riziku u normalnim uvjetima uporabe.

Naime, svjetlina ekrana je 100 puta manja od doza koje bi mogle biti opasne. Postoji mogućnost da bi zbirni učinak dugotrajne izloženosti takvom svjetlu možda mogao dovesti do potencijalnih dugoročnih posljedica.

Međutim, upitno je mogu li te vrlo niske doze tijekom vrlo dugih dnevnih vremena izloženosti i tijekom života biti štetne. Za dokazati takvo nešto potrebno je provesti dugotrajna istraživanja, kakvih još uvijek nema.

Nema dokaza da su ledice štetne

Prema trenutno raspoloživim rezultatima iz znanstvenih istraživanja, nema dokaza da su LED diode, u normalnoj uporabi na kućnim razinama intenziteta ili kad se koriste kao pozadinsko osvjetljenje za računalne zaslone, štetne za ljudske oči.

Nadalje, nema ni dovoljno znanstvenih podataka o potencijalno štetnim učincima za ljude izloženosti takvom svjetlu ni izvan uobičajenih načina njihove uporabe.

Neutemeljene tvrdnje o zdravlju kojima se reklamiraju te naočale

Naočale za rad na računalu propisuju se i preporučuju sve češće. Primjerice, istraživanje provedeno u Australiji 2018. pokazalo je kako 75% anketiranih optometrista preporučuje takve naočale, iako navode da su svjesni ograničenih dokaza o korisnosti takvih naočala.

Trgovci ih vrlo često reklamiraju uz tvrdnje kao što su: "smanjuju digitalni umor očiju, glavobolje i nesanicu", "za bolju produktivnost tijekom dana i bolji san noću", "mogu pomoći smanjiti umor očiju i spriječiti mogući gubitak vida".

Vjerojatno je teško danas pronaći čovjeka koji ne provodi dobar dio dana gledajući u kojekakve ekrane - mobitele, tablete, računala, televizore. I tko od tih ljudi ne bi htio manje zamarati oči, ublažiti svoje glavobolje, nesanice, biti produktivniji i spriječiti mogući gubitak vida. Stoga naočale za rad na računalu sa svim tim reklamama vjerojatno zvuče kao dobra ideja.

Međutim, svi ti sadržaji reklama su zdravstvene tvrdnje i trgovci ne bi trebali reklamirati proizvode tvrdnjama o zdravlju koje nisu potvrđene znanstvenim istraživanjima.

Kako bi te naočale uopće mogle djelovati?

Trenutno je nepoznato kojim mehanizmom bi naočale koje filtriraju plavo svjetlo ostvarile sve te navodne korisne učinke na zdravlje. Jedna je teorija da bi mogle djelovati smanjenjem nelagode zbog odsjaja ekrana. Međutim, nema izravnih dokaza za potvrdu te teorije.

Nadalje, izloženost mrežnice našeg oka zračenju raznih valnih duljina ograničava pojedina tkiva oka, kao što su rožnica i leća. Tijekom starenja očna leća postaje manje prozirna i više žuta, što smanjuje prijenos vidljivog svjetla i zapravo djeluje kao prirodni filter plavog svjetla.

Do pedesete godine života svega 20% svjetla kratkih valnih duljina dosegne mrežnicu oka. Stoga nije jasno kako bi naočale koje filtriraju plavo svjetlo bile korisne u osoba čija leća je promijenjena zbog dobi.

Osobama koje su operirale zamućenu leću i kojima je usađena umjetna leća teoretski bi mogle biti korisne naočale koje blokiraju plavo svjetlo. Naime, te umjetne leće propuštaju više plavog svjetla nego ostarjele prirodne leće. Međutim, ni za takvu korist trenutno nema dokaza iz istraživanja na ljudima.

Nema dokaza ni o utjecaju na cirkadijani ritam

Također postoje teorije kako bi plavo svjetlo moglo imati učinak na naš dnevni, cirkadijani ritam. To obuhvaća sve fiziološke i psihološke promjene i promjene u ponašanju pojedinca koje su vezane uz smjenu dana i noći.

Dnevna izloženost plavom svjetlu može potaknuti budnost tako što sprječava izlučivanje hormona melatonina. Iz toga slijedi da bi večernje izlaganje svjetlu, osobito plavom svjetlu kratke valne duljine, moglo narušiti fiziološki cirkadijani sat sličnim mehanizmom.

Taj je potencijalni učinak osobito zanimljiv zbog toga što ljudi danas izrazito često koriste digitalne uređaje navečer, u vrijeme odlaska na spavanje, pa postoji bojazan da bi to svjetlo moglo narušiti količinu i kvalitetu sna.

Stoga je predloženo da bi smanjenje izloženosti plavom svjetlu navečer pomoću korištenja naočala koje filtriraju plavo svjetlo ili uključivanje noćnog načina rada digitalnih uređaja moglo ublažiti eventualne negativne učinke na san.

Rezultati Cochraneovog sustavnog pregleda o učinku naočala koje filtriraju plavo svjetlo

Skupina australskih i britanskih istraživača provela je Cochraneov sustavni pregled znanstvene literature kako bi ispitali što kažu najbolji trenutno raspoloživi znanstveni dokazi o učinku naočala ili leća koje filtriraju plavo svjetlo u usporedbi s onima koje ne filtriraju plavo svjetlo.

Osobito ih je zanimao učinak tih naočala na vid, pružanje zaštite oku i poboljšanje kvalitete sna kod odraslih. Pretražili su niz izvora znanstvene literature kako bi pronašli sve kliničke pokuse objavljene na tu temu do ožujka 2022. Pronašli su 17 istraživanja u kojima je sudjelovalo od 5 do 156 ispitanika. Istraživanja su trajala od jednog do pet tjedana.

Analiziranjem rezultata tih 17 istraživanja pokazano je kako vjerojatno nema kratkoročnih prednosti korištenja naočala/leća koje filtriraju plavo svjetlo za smanjenje vizualnog umora povezanog s korištenjem računala, u usporedbi s naočalama/lećama koje ne filtriraju plavo svjetlo.

Također je trenutačno nejasno utječu li te naočale/leće na kvalitetu vida ili spavanje. U istraživanjima nisu pronađeni rezultati o učinku tih naočala na rezultate kontrastne osjetljivosti, razlikovanje boja, nelagodu zbog odsjaja ekrana, zdravlje makule oka, razinu melatonina u serumu ili opće zadovoljstvo pacijenata vidom.

No treba istaknuti da se temeljem tih istraživanja ne mogu izvući nikakvi zaključci o bilo kakvim potencijalnim dugoročnim učincima naočala koje filtriraju plavo svjetlo jer su sva istraživanja kratko trajala.

Što su Cochraneovi sustavni pregledi?

Sustavni pregledi literature su vrsta istraživanja u kojima znanstvenici postave medicinsko pitanje i onda pretražuju znanstvenu literaturu kako bi pokušali pronaći sva istraživanja provedena na tu temu. Iz svih pronađenih istraživanja vade se podaci, zajedno se analiziraju i procjenjuje se kvaliteta i pouzdanost tih istraživanja.

Temeljem sustavnih pregleda dobivaju se objedinjeni rezultati svih istraživanja na određenu temu i donose se zaključci koji se temelje na većem broju istraživanja. Rezultati sustavnih istraživanja daju zaključke za medicinsku praksu i za buduća istraživanja.

Cochrane je neprofitna organizacija osnovana 1993. u Velikoj Britaniji, koja ima međunarodnu mrežu suradnika čija je svrha izrada visokokvalitetnih sustavnih pregleda. Hrvatski ogranak organizacije Cochrane osnovan je 2008. godine.

Niz istraživanja u kojima se uspoređivala kvaliteta sustavnih pregleda koje izrađuje Cochrane i koji se objavljuju izvan Cochranea dosljedno pokazuje kako Cochraneovi sustavni pregledi imaju veću kvalitetu. Stoga se Cochraneovi sustavni pregledi smatraju zlatnom razinom dokaza u medicini.

Mogu li naočale koje filtriraju plavo svjetlo biti štetne?

Rezultati Cochraneovog sustavnog pregleda pokazuju kako postoje znanstveni dokazi o štetnim učincima naočala koje filtriraju plavo svjetlo. Glavobolja je opisana u jednom istraživanju u 8% ispitanika.

U jednom istraživanju 17% ispitanika koji su koristili te naočale opisalo je povećanu razinu depresivnosti. U jednom istraživanju 5% ispitanika opisalo je lošije raspoloženje. U dvjema studijama ukupno 22% ispitanika opisalo je nelagodu zbog nošenja tih naočala.

Međutim, vrijedi istaknuti kako su slične neugodne posljedice opisane u tim pokusima i među ispitanicima koji su nosili naočale koje nisu filtrirale plavo svjetlo. Stoga su znanstvenici zaključili kako trenutno nemamo dovoljno podataka za pouzdano zaključivanje o štetnosti naočala koje filtriraju plavo svjetlo.

Zaključno, trebate li koristiti naočale koje filtriraju plavo svjetlo?

Dostupni podaci iz istraživanja na ljudima trenutno ne podržavaju propisivanje naočala koje filtriraju plavu svjetlost u općoj populaciji u svrhu smanjenja naprezanja očiju ili poboljšanja vida.

Potencijalni učinci takvih naočala na spavanje trenutno nisu jasni. Međutim, ako patite od nekih tegoba koje se povezuju sa sindromom računalnog vida, nemojte ih zanemariti. Javite se oftalmologu kako bi se utvrdilo u čemu je problem i našlo znanstveno utemeljeno rješenje za vaše tegobe.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Index.hr. Navedeni stavovi ne odražavaju ni stav bilo koje ustanove, subjekta ili objekta s kojima je povezana autorica.

**Prof. dr. sc. Livia Puljak, dr. med. zaposlena je na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Voditeljica je Centra za medicinu i zdravstvenu zaštitu utemeljenu na dokazima. Utemeljila je hrvatski ogranak ugledne, neovisne svjetske organizacije Cochrane posvećene promociji medicine utemeljene na dokazima, koja joj je 2017. i 2020. dodijelila nagrade. Autorica je više od 250 znanstvenih radova objavljenih u svjetskim časopisima. Uvrštena je među 1% najutjecajnijih znanstvenika u svijetu prema neovisnoj listi koju izrađuju znanstvenici američkog Sveučilišta Stanford.