VLADA je na današnjoj sjednici odobrila državnu potporu HŽ-u Cargo od 50 milijuna kuna, koja se provodi kao zajam s rokom povrata od šest mjeseci, s redovnom kamatnom stopom od jedan posto godišnje.

Potpora HŽ Cargu od 50 milijuna kuna namijenjena je sanaciji te obvezuje HŽ Cargo na donošenje nužnih mjera plana kriznog upravljanja i plana restrukturiranja.

Ova odluka stiže samo nekoliko nakon što je država Croatia Airlinesu odobrila potpore u vrijednosti od 600 milijuna kuna.

>> Croatia Airlines je rupa bez dna, u godinu dana dobili skoro milijardu naših kuna

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je na sjednici vlade kako se HŽ Cargo javio Ministarstvu sa zahtjevom za hitnu pomoć, s obzirom na to da mu je bitno narušena likvidnost te neće moći ispunjavati poslovne obveze u idućem razdoblju. 

HŽ Cargo, istaknuo je ministar, već provodi mjere financijske konsolidacije, optimizacije poslovanja te su do sada provedenim mjerama značajno smanjeni troškovi poslovanja.

Međutim, upitno je koliko će konsolidacija i optimizacija pomoći s obzirom da je HŽ Cargo već godinama u problemima, prihodi su mu u padu i gomila gubitke. Tako su 2018. godine uz prihode od oko 515 milijuna kuna napravili gubitak od preko 80 milijuna kuna. Slične rezultate imali su i ranijih godina.

Slična situacija bila je i 2017. godine su uz 530 milijuna prihoda imali gubitak od 530 milijuna kuna, a još lošija je bila 2014., kada je gubitak iznosio preko 170 milijuna, uz prihode od 851 milijun kuna. 

Vagoni stari 40 godina

HŽ Cargo ima preko milijardu kuna dugotrajne imovine, od čega se, prema analizi Instituta za javne financije, većina, preko 60 posto, odnosi na vagone i lokomotive stare 30 do 40 godina.

Porezni obveznici već su sudjelovali u pomoći ovoj kompaniji kroz dokapitalizaciju 2015. godine, tešku 1,1 milijardu kuna. Naime, država je svoja potraživanja prema HŽ Cargu nastala izdavanjem jamstava pretvorila u vlasnički udio te je u temeljni kapital unijela i Ranžirni kolodvor Zaprudski Otok.

To je napravljeno jer je HŽ Cargu već tada bio prijetio stečaj zbog akumuliranih gubitaka. Naime, 2014. godinu završili su s negativnim kapitalom od preko 200 milijuna kuna, koji se nakon dokapitalizacije popeo na oko 900 milijuna, a koji zatim 2018. opet kroz akumulirane gubitke pada na 600 milijuna.

Potpuno ovisni o našem novcu

Od 2013. godine tržište teretnog željezničkog prijevoza je liberalizirano i uz HŽ Cargo posluje još nekoliko prijevoznika. Konkurencija je to koju državni gubitaš sa svojim resursima u vidu 40-ak godina starih vagona i lokomotiva ne može izdržati. Ne pomaže ni to što Hrvatska ima prilično lošu željezničku infrastrukturu pa svatko tko može izbjegava prijevoz prugom.

Hrvatska nikada nije uspjela restrukturirati željeznički sektor, usprkos milijardama poreznih obveznika koje su željezničke firme dobile, a firme koje se bave prijevozom i željezničkom infrastrukturom i dalje su ovisne o javnom novcu.

Unatoč toj ogromnoj pomoći, sustav ne funkcionira - vlakovi su spori i neredoviti, a ni cijene prijevoza za korisnike nisu osobito povoljne s obzirom na to da je sustav snažno subvencioniran.

Od potpora žive i HŽ putnički prijevozi i HŽ infrastruktura

Primjerice, HŽ infrastruktura, prema izvješću za 2017. godinu, ima prihode od prodaje u iznosu od 239 milijuna kuna, ali zato subvencije iznose 958 milijuna kuna. 508 milijuna kuna dolazi iz trošarina jer iz svake litre goriva 20 lipa ide za željeznice, dok 450 milijuna dolazi iz državnog proračuna “za željezničku infrastrukturu”. Jasno je da ova kompanija bez javnog novca ne bi postojala.

Slična je situacija i u HŽ putničkom prijevozu, koji također ne bi postojao bez javnog novca iako putnike ne prevoze besplatno. Njihovi prihodi od prodaje iznosili su oko 271 milijun kuna, dok su “ostali prihodi” 554 milijuna kuna, od čega je 441 milijun kuna državne potpore za poticanje putničkog prometa, a 76 milijuna kuna državne potpore za modernizaciju željezničkih vozila. Njihovi ukupni prihodi iznosili su oko 825 milijuna kuna, od čega je iz državnog proračuna stiglo oko 517 milijuna kuna.

Skoro milijardu kuna u godinu dana i za Croatia Airlines

U nešto više od godinu dana država je Croatia Airlinesu odobrila potpore u vrijednosti od gotovo milijardu kuna, a posljednja u nizu odobrena je u ponedjeljak, kada je vlada usvojila odluku o čak 600 milijuna kuna teškoj financijskoj injekciji Croatia Airlinesu. Ili, preciznije, 350 milijuna kuna vlada je odobrila za dokapitalizaciju, nakon koje će se iznos temeljnog kapitala Croatia Airlinesa povećati na oko 627.9 milijuna kuna, i to izdavanjem 35 milijuna novih redovnih dionica, nominalne vrijednosti 10 kuna po dionici, a kompaniji će se uplatiti još i 250 milijuna kuna za osiguranje likvidnosti i stabilizaciju poslovanja, što će se, budući da je država najveći dioničar, tretirati kao zajam dioničara.

U vladi pritom objašnjavaju da pandemija koronavirusa ima razorne učinke na zrakoplovnu industriju u svijetu, pa tako i na poslovanje Croatia Airlinesa. 

"Provedba mjera omogućit će očuvanje kontinuiteta gospodarske aktivnosti društva Croatia Airlines tijekom i nakon pandemije koronavirusa te će mu pružiti dovoljnu likvidnost" objasnili su u Banskim dvorima te su dodali kako se nova runda subvencioniranja Croatia Airlinesa provodi u skladu s propisima EU.

Zanimljivo je da ova subvencija dolazi samo mjesec dana nakon što je vlada Croatia Airlinesu odobrila državnu potporu od 88.5 milijuna kuna. Odluku o tome vlada Andreja Plenkovića je donijela 13. studenoga, a riječ je o državnoj potpori za naknadu štete koju je poslovanju nacionalnog avioprijevoznika nanijela pandemija koronavirusa. Kao jedan od argumenata za odobravanje te potpore u vladi su naveli da je Croatia Airlines od 1. ožujka do 30. lipnja zbog pandemije koronavirusa morao otkazati više od 8000 letova. 

U devet mjeseci izgubili 243.5 milijuna kuna

Nema nikakve sumnje da je koronakriza u velikoj mjeri ugrozila poslovanje Croatia Airlinesa. Isto se, uostalom, dogodilo i s ostalim aviokompanijama u svijetu.  

Prema podacima o poslovanju u prvih devet mjeseci ove godine, Croatia Airlines je poslovao s gubitkom od 243.5 milijuna kuna, što je 195.1 milijun kuna veći gubitak nego u istom lanjskom razdoblju. Posljedica je to, istaknuli su u Croatia Airlinesu, smanjene potražnje za uslugama zračnog prijevoza u uvjetima pandemije, zbog čega su se i prihodi kompanije u prvih devet mjeseci ove godine smanjili za čak 70 posto, a prevezeno je gotovo 1.2 milijuna manje putnika nego u istom lanjskom razdoblju. 

"Epidemiološka kriza drastično je smanjila potražnju za uslugama zračnog prijevoza, što je, s nastalim prometnim ograničenjima, nametnulo potrebu smanjenja kapaciteta i drastične rezove predviđenog reda letenja", poručili su, među ostalim, iz Croatia Airlinesa. 

U odgovoru na upit Indexa u Croatia Airlinesu ističu kako vladine potpore imaju za cilj jačanje kapitala Croatia Airlinesa, kao i rješavanje hitnih potreba za likvidnošću koje su nastale uslijed pandemije koronavirusa. 

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.