BIRALIŠTA su otvorena jutros u Mostaru i građani nakon 12 godina imaju priliku izabrati novi saziv vlasti u tome gradu, koji je simbol dubokih etničkih podjela u BiH četvrt stoljeća nakon rata.

Kako su za Hinu potvrdili u Gradskom izbornom povjerenstvu Mostara, svih 150 redovitih biračkih mjesta otvoreno je na vrijeme, a nešto više od 100.000 birača moći će glasati do 19 sati.

Oni biraju između 370 kandidata raspoređenih na listama.

Dvadeset mobilnih timova bit će na raspolaganju osobama koje ne mogu izaći na birališta, a ovoga puta to će u najvećem broju biti oni koji su zaraženi koronavirusom.

Izbore prati 1717 promatrača, a prvi rezultati očekuju se u 21 sat.

Građani Mostara na izborima biraju 35 vijećnika u Gradskome vijeću iz kojega se posredno bira novi gradonačelnik. Svaki birač na glasačkome mjestu dobiva dva listića. Na jednome bira svoje predstavnike s jednoga od šest gradskih područja u kojemu živi, a na drugome odlučuje o kandidatima s gradske liste.

Sa šest gradskih područja, koja su i izborne jedinice, bira se 22 vijećnika, dok se 13 njih bira s jedinstvene gradske liste kao da je Mostar jedna izborna jedinica.

Prijavljeno je gotovo 4000 birača iz inozemstva

Za lokalne izbore u gradu na Neretvi prijavljeno je gotovo 4000 birača iz inozemstva, a oni koji imaju poteškoća s glasanjem zbog otežanog poštanskog prometa mogu svoj izborni listić dostaviti u najbliže nadležno diplomatsko-konzularno predstavništvo Bosne i Hercegovine u 17 zemalja svijeta.

Mostar nakon 12 godina ima mogućnost birati novi saziv Gradskog vijeća nakon što su se vodeći hrvatski i bošnjački političari, čelnici HDZ-a BiH i SDA Dragan Čović i Bakir Izetbegović dogovorili o izmjenama Izbornog zakona koji se odnosi na taj grad.

Na popisu političkih subjekata čije je sudjelovanje na izborima dopustio SIP su 32 političke stranke, koalicije i neovisna kandidata, no izvjesno je kako samo manji broj njih može računati da će osvojiti onoliko vijećničkih mandata koliko je potrebno za presudan utjecaj na izgled buduće gradske vlasti.

Svima je cilj isti - osvojiti 18 mjesta u Gradskom vijeću i tako dobiti kontrolni paket koji će presuditi o novom gradonačelniku. Najveće hrvatske i bošnjačke stranke su kao svoje buduće kandidate za tu dužnost istaknule dva liječnika.

Lista HDZ BiH za novog gradonačelnika nudi Marija Kordića, ravnatelja Doma zdravlja u zapadnom dijelu grada, a SDA bi za gradonačelnika željela postaviti Zlatka Guzina, liječnika bolnice Dr. Safet Mujić iz istočnog dijela grada.

Uz blokove predvođene HDZ-om i SDA-om, na glasove Mostaraca ove godine računa i oporbena koalicija koju čine Naša stranka i SDP BiH. Oni, uz potporu stranke Narodi i pravda (NiP), računaju kako bi, na krilima uspjeha koji su ostvarili na izborima u studenome u Sarajevu, mogli dobiti i do šest mandata, što bi im osiguralo utjecaj na donošenje svih bitnih odluka.

Za mjesto u Gradskom vijeću Mostara ove se godine prvi put bori i koalicija pod nazivom Ostajte ovdje - zajedno za naš Mostar, a ona bi trebala okupiti mostarske Srbe koji su do sada uglavnom bili glasačko tijelo multietničkih stranaka. Ta koalicija, nastala pod izravnim utjecajem čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika, računa da bi mogla dobiti do tri mandata.