Najviše poreza prikupi Grad Zagreb: Čak 6367 kuna po stanovniku
Grafovi: Bisnode
USPOREDBA stavaka prihoda pojedinih gradova u omjeru s njihovim brojem stanovnika pokazala je kako se u Gradu Zagrebu na svakog stanovnika godišnje prikupi rekordnih 6.367 kuna poreznih prihoda. Uz Grad Zagreb, najviše se poreznih prihoda prikupilo u turističkim gradovima – Novalji, Hvaru, Rovinju i Opatiji jer je u sumu prihoda od poreza uključen i onaj prikupljen od strane turističkih gostiju, priopćili su iz tvrtke Bisnode
Prema analizi prihoda od poreza na razini gradova temeljenu na podacima o izvršenju gradskih proračuna Ministarstva financija za 2014. godinu koju je pripremila tvrtka Bisnode, s druge je strane, po glavi stanovnika, najmanje je prihoda od poreza prikupljeno u slavonskim i južnodalmatinskim gradovima. Tako se u Kutjevu godišnje prikupi tek 463 kune prihoda od poreza na svakog stanovnika, a slijede Pleternica, Metković, Garešnica, Donji Miholjac te Opuzen.
Od poreza i prireza na dohodak Zagreb prikupi 6014 kuna po stanovniku
Promatrajući nadalje omjer prihoda od poreza i prireza na dohodak po stanovniku, ponovo prednjači Grad Zagreb i okolica. Dok je u Gradu Zagrebu taj iznos 6.014 kuna per capita, slijedi Sveta Nedelja gdje se ostvaruje 3.427 kuna, a u okolici se ističu se još i Zaprešić s 2.989 kuna i Samobor s 2.911 kuna. U Istri, najbolji omjer bilježi Grad Buzet s 3.076 kuna, a u Primorsko-goranskoj županiji Opatija s 2.939 kuna godišnjih prihoda od poreza i prireza na dohodak po stanovniku.
Kako su prihodi od poreza i prireza na dohodak u prosjeku najveći izvor ukupnih poreznih prihoda lokalnih jedinica, gradovi s najnižim prihodima po stanovniku ujedno imaju i najniži omjer prihoda od poreza i prireza na dohodak. Tako se u prosjeku na svakog stanovnika Kutjeva u prosjeku godišnje u gradsku blagajnu slije tek 415 kuna na osnovu poreza i prireza na dohodak; a Kutjevo slijede Pleternica, Metković, Opuzen, Garešnica i Donji Miholjac.
Prilikom tumačenja ovog relativno niskog iznosa prihoda od poreza i prireza na dohodak valja uzeti u obzir uz činjenicu da se prihodi od poreza na dohodak dijele između Državnog proračuna, proračuna županija i proračuna jedinica lokalne samouprave na čijem se teritoriju dohodak ostvaruje, pri čemu je udio lokalne jedinice 60 posto, pojašnjavaju iz Bisnodea.
U analizi su, uz podatke podacima o izvršenju gradskih proračuna Ministarstva financija za 2014. godinu. korišteni i podaci Državnog zavoda za statistiku o broju stanovnika hrvatskih gradova s posljednjeg popisa stanovništva iz 2011. godine.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati