Najveća kriptoprevara u Hrvatskoj: "Znakovita je šutnja Burazera i ostalih uhićenih"
POLA GODINE nakon kolapsa tvrtke za trgovanje kriptovalutama BitLucky, policija je uhitila direktora Luku Burazera i još dvije osobe. Sumnjiči ih se da su posljednjih šest godina lažnim prikazivanjem činjenica pri trgovanju kriptovalutama prevarili nekoliko stotina klijenata za ukupno 18.5 milijuna eura.
Šteta je golema, uhićeni se branili šutnjom
Direktor Burazer, prokurist Eugen Travalja i zaposlenica riječke tvrtke branili su se šutnjom, a zbog opasnosti od ponavljanja djela određen im je jednomjesečni istražni zatvor. Index je pisao kako je BitLucky navodno oštetio oko tisuću investitora za desetke milijuna eura u kriptovalutama.
Direktor Luka Burazer je tvrtkom upravljao do sredine svibnja, a tada je klijente putem maila izvijestio da je nizom loših odluka tvrtku doveo u krizno stanje. Nakon toga mu se izgubio svaki trag - sve do nedavnih uhićenja.
U rujnu smo razgovarali s nekoliko klijenata koji su izgubili velike uloge. Bilo i onih koji su uložili 500 tisuća eura. Cijela priča direktora Burazera, kažu, bila je pomno osmišljena te zbog toga nisu posumnjali da se radi o jednoj od najvećih prevara ikad izvedenih na ovim prostorima.
Policija je osumnjičene uhitila u njihovim domovima, a kriminalistička istraga se nastavlja u koordinaciji s Državnim odvjetništvom i Poreznom upravom. Obavljene su pretrage domova i osobnih automobila osumnjičenih. Oduzeta su im prijenosna i stolna računala, kao i razna oprema preko koje će policija pokušati ući u trag kriptovalutama.
Broj prevarenih raste, odvjetnik traži namirenje u novcu
Index je razgovarao s odvjetnikom Andrejem Bašovićem, koji zastupa 180 oštećenih u najvećoj kriptoprevari u Hrvatskoj. No javljaju se i novi prevareni investitori, koji će se pridružiti kaznenom postupku. Bašović kaže kako njegovi klijenti očekuju namirenje u novcu.
Tvrtka BitLucky, prema navodima policije, nije bila registrirana za poslovanje kriptovalutama, a odvjetnika Bašovića pitali smo jesu li njegovi klijenti bili upoznati s tim prije potpisivanja ugovora.
"Činjenica postojanja takve djelatnosti u sudskom registru Trgovačkog suda nije od presudnog značaja za valjanost pravnog posla, već takva činjenica da nisu registrirani može podrazumijevati samo prekršajnu i kaznenu odgovornost trgovačkog društva i njezinih odgovornih osoba.
Naime, osobe pri ulasku u pravne odnose ulaze s povjerenjem, osobito ako ulažu određena novčana sredstva, pa samim time pretpostavljaju da su ispunjene sve pretpostavke na strani trgovačkog društva za valjanost takvog pravnog posla", kazao je za Index odvjetnik Bašović.
Odvjetnik: Znakovita je sada i njihova šutnja
Od trenutka kada su investitori shvatili da su prevareni do kada je policija uhitila direktora Burazera i još dvoje osumnjičenih prošlo je šest mjeseci. Koliko će trajati istraga i kada će se rasvijetliti do sada najveća financijska prevara, odvjetniku je teško procijeniti. No kaže kako je policija dala važan doprinos u rasvjetljavanju ovog slučaja.
"Važan je doprinos policije te kolegice Sanje Šimac iz općinskog državnog odvjetništva, koji su s oštećenicima shvatili ozbiljnost ovog kaznenog postupka. Iako to nisam smio otkrivati čak ni svojim strankama, zbog tajnosti izvida, policija i državno odvjetništvo su svakodnevno vršili ispitivanja i druge istražne radnje", rekao je te dodao kako je znakovita šutnja okrivljenika.
"Iako su u svojim istupima tvrdili kako nisu krivi, ipak u svojoj 'iskrenosti' nisu pojasnili gdje je nestao sav taj novac. Znakovita je sada i njihova šutnja, iako na nju procesno imaju pravo. Kazneni zakon u potpunosti štiti oštećenike s obzirom na to da je zakonski opis kaznenog djela prevare u produljenom obliku upravo kazneno djelo za koje vjerujemo da su ga okrivljenici počinili."
Hrdalo: Kriptovalute su djelomično regulirane zakonom
O regulaciji kriptovalute i zakonskim okvirima Index je razgovarao s odvjetnikom i predsjednikom Udruge za blockchain i kriptovalute Vlahom Hrdalom. Prijašnjih godina, kaže, kriptovaluta je bila potpuno neregulirana, a trenutno je regulirana tek djelomično, dok se cjelovita regulacija očekuje dogodine.
"Trenutno je regulirana kroz prvenstveno Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, a cjelovitu regulaciju nam donosi Uredba o tržištima kriptoimovine koja u čitavoj Europskoj uniji stupa na snagu kroz sljedeću godinu.
Vrlo dobar i važan potez je u tom uvjetno rečeno prijelaznom periodu povukao naš regulator Hanfa nedavnim donošenjem posebnog pravilnika koji uvodi postupak pune registracije za društva koja se žele baviti pružanjem usluga poveznih s kriptoimovinom. Ideja nadolazeće regulacije je da se kriptotržište približi tradicionalnim financijskim tržištima u pogledu provjere prikladnosti pravnih osoba koje se time žele baviti, ali i fizičkih osoba u tim firmama", objasnio je odvjetnik Hrdalo.
Na naš upit može li se dokazati pranje novca s obzirom na to da se radi o kriptovalutama, odvjetnik je kazao kako taj zakon ne obuhvaća samo novac: "Iako bi naziv mogao tako sugerirati, Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma jasno definira pojam 'pranje novca' i određuje ga mnogo šire od samog novca, tako da obuhvaća svu imovinu u kojem god obliku se ona nalazila."
Hrdalo smatra kako je u Hrvatskoj digitalna forenzika daleko dogurala te da će, s obzirom na to da je jedna od osnovnih karakteristika blockchaina sljedivost, analitika to odraditi prema najvišim standardima.
Lulić o walletu: Službe ga vjerojatno neće nikada otvoriti
Stručnjak za kriptovalute Antun Lulić rekao je za Index kako povratak sredstava investitora ovisi o nizu okolnosti i onome što će istraga donijeti. Iako su policajci došli u posjed opremi na kojoj se nalaze tzv. cold walleti, smatra kako će službe jako teško uspjeti doći do onoga što se na njima nalazi.
"To se ne može probiti ako nemate lozinku i kodove koji će vam omogućiti ulaz u taj wallet. Vjerojatno je postavljen sa sigurnosnim frazama i bez toga će jako teško moći ući u njega. Ako vlasnici ne budu htjeli surađivati i omogućiti im pristup, službe ga vjerojatno neće nikada otvoriti", kazao je Lulić i dodao kako je postojao niz slučajeva kada su ljudi izgubili sigurnosne fraze, pa ni sve do danas nisu došli do vlastitih sredstava.
Dodaje kako se transakcije na blockchainu mogu pratiti te im se, ako se pokaže da je Burazer trgovao kriptovalutama, tada može ući u trag.
"To i dalje ne znači da se može pristupiti tim sredstvima, to je samo zapisan trag. Na taj se način može samo znati je li tvrtka trgovala kriptovalutama ili ipak nije. Bilo je slučajeva u svijetu gdje su se uspjela vratiti sredstva, ali isto tako ih je jako puno bilo gdje su ta sredstva nažalost ostala nedostupna", zaključio je.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati