Ilustracija: Olllga - Own work, CC BY 3.0

MACRAUCHENIA s tijelom deve i njuškom u obliku surle, privlači zanimanje biologa otkad je Charles Darwin u 19. st. pronašao njezin kostur, no zagonetka je riješena kada su znanstvenici obznanili da su otkrili kojoj porodici pripada.

"Prvi put smo sekvencirali DNK te vrste i odredili joj mjesto na evolucijskom stablu", rekao je za AFP Michael Hofreiter sa sveučilišta u Potsdamu, u Njemačkoj, jedan od autora studije.

Charles Darwin je 1834. tijekom ekspedicije u Urugvaj i u Argentinu slučajno otkrio kostur Macrauchenie patachonice, životinje koja je nestala ne ostavivši potomstvo. Njezin vrat podsjeća na devin, a na glavi ima surlu.

Tu je životinju Darwin nazvao "najčudnijom dosad otkrivenom životinjom".

Od tada joj biolozi pokušavaju odrediti mjesto u životinjskom carstvu i pronaći joj pretke, ili barem srodnike.

"Zamislite devu bez grbe, s nogama nosoroga i s glavom sajga antilope", našalio se Hofreiter. Tim se značajkama može dodati famozna surla i nos smješten između očiju.

Skupina znanstvenika s potsdamskog sveučilišta i iz američkog prirodoslovnog muzeja htjela je riješiti zagonetku.

Pomoću najsuvremenijih metoda uspjeli su sekvencirati 80 posto mitohondrijskog genoma - DNK-a koji se od majke prenosi na dijete - te životinje na temelju fosila pronađenog u spilji na jugu Čilea.

Znanstvenici su zaključili da genom životinje svjedoči o srodstvu s porodicom neparnoprstaša u koje danas spadaju konji, tapiri i nosorozi. Macrauchenia se, drže, odvojila od današnjih neparnoprstaša prije 66 milijuna godina.

No zašto je "najčudnija dosad otkrivena životinja" potpuno nestala? "Ne znamo je li to zbog ljudi, klimatskih promjena ili jednog i drugog? Na to pitanje još nemamo odgovora", priznaje znanstvenik.