JORDAN Bardella, čelnik francuske krajnje desne stranke Nacionalno okupljanje (RN), izjavio je kako se "uglavnom" slaže sa zabrinutošću koju je o Europi u novoj Strategiji nacionalne sigurnosti iznio američki predsjednik Donald Trump.

U velikom intervjuu za BBC, političar za kojeg ankete predviđaju da bi mogao postati idući francuski predsjednik, poručio je kako Francuska pod njegovim vodstvom više neće biti meta masovne imigracije, piše BBC.

Trumpova izjava o Europi

Prošlog tjedna Bijela kuća objavila je dokument s Trumpovom vizijom svijeta koji su mnogi protumačili kao oštru kritiku Europe. Govoreći za BBC-jev podcast "Political Thinking", Bardella je pohvalio ono što je nazvao Trumpovim "pozivom na američki ponos", ali je jasno istaknuo kako ne želi da Europa bude "podređena bilo kojoj velikoj sili".

Rekao je da "vjetar slobode, nacionalnog ponosa puše diljem zapadnih demokracija".

Bardella je kazao kako dijeli većinu zabrinutosti Trumpove administracije da se Europa suočava s "civilizacijskim brisanjem i propašću", za što Bijela kuća tvrdi da je potaknuto nizom politika, uključujući i one o migracijama. "Masovna imigracija i popustljivost naših vlada u posljednjih 30 godina u pogledu migracijske politike narušavaju ravnotežu europskih zemalja, zapadnih društava, a posebno francuskog društva", rekao je Bardella.

Utrka za Elizejsku palaču

Nakon izvanrednih parlamentarnih izbora u lipnju 2024. godine, Nacionalno okupljanje postalo je najveća pojedinačna snaga u parlamentu. Idući predsjednički izbori u Francuskoj trebali bi se održati 2027. godine, a nedavna anketa za Le Figaro sugerira da bi 30-godišnji Bardella mogao pobijediti s 44% glasova, ispred Marine Le Pen. Njezina je kandidatura, međutim, upitna nakon što je proglašena krivom za pronevjeru sredstava EU-a i dobila petogodišnju zabranu kandidiranja.

Odluka o žalbi početkom iduće godine odredit će sudbinu njezine kandidature, a ako joj ne bude dopušteno natjecati se, očekuje se da će Bardella preuzeti ulogu glavnog kandidata. Odbacio je navode da to stvara napetosti među njima, ističući da ih vežu "povjerenje i prijateljstvo". "Borit ću se uz nju kako bi dobila žalbu. Do žalbe ćemo zajedno voditi kampanju, kao i poslije, ruku pod ruku", poručio je.

Nasljeđe stranke i optužbe za ekstremizam

Nacionalno okupljanje osnovao je otac Marine Le Pen, Jean-Marie, 1972. godine pod imenom Nacionalna fronta (FN). Jean-Marie Le Pen više je puta osuđivan zbog poricanja holokausta. U intervjuu, Bardella se distancirao od njegovih komentara, kao i mnogi drugi političari RN-a posljednjih godina. "Borim se protiv karikature svog političkog pokreta, svojih ideja", rekao je, dodajući da je njegova odgovornost okupiti francuski narod i predstaviti "projekt nacionalnog oporavka".

Suočen s optužbama o rasističkoj i antisemitskoj povijesti stranke, Bardella je odbacio tvrdnje da je Nacionalna fronta ikada iznosila argumente koji bi mogli "uvrijediti" neke dijelove stanovništva. "Mnogi Židovi glasaju za nas i smatraju nas bedemom protiv ekstremizma", izjavio je.

Imigracija i francuski identitet

Nacionalno okupljanje prvenstveno je poznato kao antiimigracijska stranka koja se zalaže za stroža pravila, uključujući ograničavanje socijalnih davanja samo na francuske građane. "Ako sutra budem šef vlade, Francuska više neće biti meta masovne imigracije", rekao je Bardella, najavivši da bi njegov prvi potez bio pokretanje referenduma o imigraciji kako bi "ponovno preuzeli kontrolu nad našim granicama". Međutim, za to bi bila potrebna promjena ustava, što zahtijeva predsjedničku pobjedu i apsolutnu većinu u parlamentu.

Bardella, koji i sam ima roditelje imigrantskog podrijetla, povukao je razliku između onih rođenih u Francuskoj koji "odbacuju republikanske institucije poput policije ili vrijednosti poput sekularizma" i onih koji "čine sve da postanu Francuzi - prihvaćaju jezik, kulturu i nacionalnu baštinu". Na pitanje što znači biti Francuz ako rođenje u zemlji nije dovoljno, odgovorio je da je to "čast" koja nadilazi birokraciju. "Biti Francuz znači pridržavati se određenih vrijednosti i stilova života, vjerovati u jednakost između muškaraca i žena", ustvrdio je. "Branim sekularizam i smatram da je islamizam danas postao zaseban politički projekt... koji želi nametnuti svoja pravila francuskom društvu", dodao je, obećavši da će zatvoriti radikalne džamije i protjerati "propovjednike mržnje".

Mladost kao prednost ili mana?

Iako nije detaljno govorio o financijskim problemima Francuske, čiji dug premašuje 3 bilijuna eura, Bardella je rekao da je francusko gospodarstvo "bolesno". "Suočavamo se s dvije bolesti - pretjeranim oporezivanjem i pretjeranom regulacijom", rekao je, obećavajući oslobađanje zemlje od "okova" koji koče rast.

Njegov stav o Ukrajini razlikuje se od onog sadašnje vlade. Iako Rusiju smatra "višedimenzionalnom prijetnjom" i smatra da će Kijevu trebati sigurnosna jamstva, Bardella je rekao da je "čvrsto protiv" slanja francuskih vojnika u Ukrajinu. Takva odluka, za razliku od prijedloga vlade Emmanuela Macrona, "pridonijela bi eskalaciji", upozorio je.

Ako pobijedi na sljedećim izborima, Bardella će imati 31 godinu. Za usporedbu, Macron je imao 39 godina kada je 2017. postao najmlađi francuski predsjednik, ali je prije toga imao iskustvo kao ministar financija, što Bardella nema. "Istina je da imam 30 godina. Nažalost, tu ne mogu ništa", rekao je. "Prepoznajem egzistencijalna pitanja s kojima se suočava naša zemlja... I radije bih da mi se kaže da je danas 'prerano' nego da je sutra 'prekasno'."