PROGRAMSKO vijeće HRT-a jučer je održalo sjednicu na kojoj je bila tema, između ostalih, i povećanje pretplate.

Naime, kako je objavio Novi list, čelništvo Hrvatske radiotelevizije tražit će od zakonodavca promjenu zakonskih okvira kako bi povećali RTV pristojbu koja sada iznosi 80 kuna.

Glavni ravnatelj Robert Šveb govoreći o financiranju HRT-a je ustvrdio da će sa sadašnjom visinom pristojbe javna televizija ostati u istim gabaritima financijskog plana, što znači da će imati probleme s financiranjem programa i ostalih aktivnosti.

Pred nama je razdoblje kada moramo naći nova zakonska rješenja, kazao je Šveb dodavši kako je, unatoč teškim vremenima i pandemiji, HRT uspio održati stabilnost prihoda od pristojbe, koja već desetu godinu iznosi 80 kuna mjesečno.

"Rezultat iduće godine neće biti tako pozitivan kao ove"

"Namjerno sam naglasio da je HRT usprkos zadržavanju razine prihoda na desetogodišnjoj identičnoj razini uspio poslovnu godinu završiti s pozitivnim poslovanjem.

U ovoj godini se nalazimo u sasvim drugačijoj situaciji, a to je da smo se dolaskom novog tima i prestankom ograničenja vezanih uz pandemiju maksimalno potrudili pokrenuti proizvodnju na svim mogućim razinama.

Krenula je nova shema, mislim da možemo biti ponosni na unapređenja, ali rezultat u financijskom smislu neće više biti tako pozitivan kako je bio prethodnih godina.

"Plaće na HRT-u su ionako ispod državnog prosjeka"

Godine pred nama donose nove izazove, poskupljenja, inflaciju, plaće na HRT-u su ionako ispod državnog prosjeka.

S razinom pristojbe koju imamo ostat ćemo u istim gabaritima financijskog plana što znači da će u budućnosti biti velik problem financirati i program i ostale stvari.

Pred nama je period kad moramo tražiti nova zakonska rješenja i pronaći interne snage da kapacitete koje imamo iskoristimo na bolji i efikasniji način s naglaskom na kvalitetu programa", poručio je Šveb, prenosi Novi list, s kojim su se složili i članovi Programskog vijeća.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.