HDZ ĆE UKIDANJE zamjenika gradonačelnika i načelnika u dijelu općina i gradova sljedećih mjeseci predstaviti kao veliku reformu uprave koja se već dugo čeka i kao ispunjeno obećanje dano tijekom predizborne kampanje. No to je daleko od smanjenja broja općina, koje je odgođeno na neodređeno vrijeme, dok se od ukidanja odnosno reformiranja županija definitivno odustalo.

Uz to, najava ukidanja dijela zamjenika načelnika i gradonačelnika, kojom bi se došlo do uštede od 100 milijuna kuna, također ne drži vodu. Taj iznos gotovo je, naime, dvostruko manji. No sve i da se radi o točnom podatku, teško da 100 milijuna kuna predstavlja značajan iznos u ukupnoj brojci od pustih milijardi kuna koje odlaze na lokalne uprave i samouprave. No krenimo redom.

Ministar Malenica najavljuje prepolavljanje broja lokalnih dužnosnika

"U području uprave idemo prema izmjenama zakonskog okvira za smanjenje broja lokalnih dužnosnika. Prepolovio bi se broj lokalnih dužnosnika, mislim da je 634", potvrdio je sinoć ministar Ivan Malenica, ministar pravosuđa i uprave, za RTL Danas.

HDZ je isto tako potvrdio kako se za sada ide u smanjenje broja dužnosnika dok će smanjenje broja općina čekati neka druga vremena. Čeka se, naime, završetak analiza, a te analize sigurno neće biti gotove tako skoro jer nas sljedeće godine čekaju lokalni izbori.

Plenković odmah izbacio brojku od 100 milijuna kuna ušteda 

Smanjenje broja lokalnih dužnosnika, koje se misli provesti, HDZ predstavlja kao reformu, dok je Plenković rekao da će to smanjenje dovesti i do 100 milijuna kuna manjih troškova za lokalnu upravu i samoupravu. 

U Hrvatskoj trenutno ima 20 župana te 52 zamjenika župana, 127 gradonačelnika te 197 zamjenika gradonačelnika, kao i 16 zamjenika gradonačelnika iz redova nacionalnih manjina. Tu je još 428 načelnika općina, 434 zamjenika načelnika te još 47 zamjenika iz redova nacionalnih manjina.

U HDZ-u su procijenili kako bi izbacivanje zamjenika (ali ne i u županijama i gradovima iznad 30 tisuća stanovnika) bilo dovoljno kako bi ovaj kozmetički potez predstavili kao veliku reformu kojom se rješava goruće pitanje pregoleme lokalne uprave.

Iako Malenica barata brojkom od čak 634 dužnosnika, još uvijek nije poznato na koji način i po kojim kriterijima ih misli smanjivati. 

Kažu da će smanjiti broj uhljeba, ali ne znaju kako 

"U okviru najavljene reforme javne uprave, izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi i Zakona o lokalnim izborima planira se ukinuti velik broj zamjenika u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave čime će se sadašnji broj lokalnih dužnosnika prepoloviti, a broj članova predstavničkih tijela smanjiti za petinu", stoji u odgovoru koji smo dobili od Ministarstva uprave i pravosuđa na konkretan upit kako misle smanjiti broj lokalnih dužnosnika. 

Na naš sljedeći upit, o tome je li se odustalo od ukidanja odnosno spajanja općina, a što je bilo najavljeno tijekom predizborne kampanje, u Maleničinom Ministarstvu nisu bili previše raspoloženi za konkretan odgovor. 

"Ministarstvo pravosuđa i uprave nastavlja s provedbom projekta „Optimizacija sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave kojim se uspostavlja baza podataka o kapacitetima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Temeljem tih analiza i podataka, definirat će se mehanizmi suradnje koji će osigurati njihovo funkcionalno spajanje", stoji u odgovoru Ministarstva.

O spremnosti za takve reforme dovoljno svjedoči činjenica da se ta analiza radi još od prije siječnja 2018. godine. Naime, upravo o toj analizi tada je govorio tadašnji ministar uprave Lovro Kuščević. Prije dvije i pol godine. 

Zaboravite na ukidanje županija: "Ne žele probleme u bazi, a posebno pred izbore"

Prema informacijama koje imamo iz samog HDZ-a, sigurno je da se neće ići u veliko i značajno prekrajanje općina, a ni na ukidanje županija. Naime, za sljedeću godinu predviđeni su lokalni izbori, a u HDZ-u smatraju kako bi prekrajanjem granica i ukidanjem radnih mjesta u birokraciji došlo do velikog revolta u bazi birača HDZ-a.

"Oni jednostavno ne žele probleme u bazi. Posebno pred izbore. Što je i logično. Ideja koja je prihvaćena je da se ide u ukidanje tih zamjenika. To su dva do tri mjesta u lokalnoj jedinici, što nije strašno. No da, to nije ni reforma", kaže nam jedan član HDZ-a dodajući da ušteda od 100 milijuna kuna, koju spominje Plenković, dobro zvuči, no da to je uistinu mali novac kad se u obzir uzme koliko potrošimo na jedinice lokalne vlasti.

Plenkovićeva brojka od 100 milijuna kuna ušteda nije točna

"Da se zaista krene u reformu, ona bi morala biti definirana do kraja listopada ili početkom studenog, odnosno oko pola godine prije lokalnih izbora. HDZ nije angažirao snage da do tada izvede potrebne analize ni provede taj plan o spajanju općina. Možda nekada i to naprave, možda i spoje koju općinu. Ne znam, nije definirano, no ono što se zna je da županije, siguran sam, neće dirati", kaže nam na kraju ovaj HDZ-ovac. 
 
No nije tu kraj manipulacijama iz HDZ-a. Ukidanjem zamjenika zasigurno se neće uštedjeti 100 milijuna kuna. Računica je vrlo jednostavna - svi zamjenici zajedno koštaju 70 milijuna kuna.

>> Objavljujemo koliko plaćate vijećnike u gradovima, županijama i općinama

"Trenutno svi zamjenici župana, gradonačelnika i načelnika u Hrvatskoj koštaju više od 70 milijuna kuna godišnje. U tu brojku uključene su i manjine. Ti zamjenici koji ostaju su naravno i najskuplji jer zamjenici župana i velikih gradova preko 35 tisuća stanovnika imaju u prosjeku plaće oko 22 tisuće kuna (bruto). Dakle 58 zamjenika će nas i dalje koštati cca 15 milijuna kuna godišnje. Ušteda će biti od cca 50 milijuna kuna", izračunao je za Index Viktor Šimunić, nezavisni gradski vijećnik Grada Oroslavja, koji je mjesecima istraživao koliko zapravo općine, gradovi i županije izdvajaju za vijećnike te koliko zapravo u globalu troše općine, gradove i županije.

Irsku vodi 949 ljudi, Hrvatsku njih 10 tisuća  

On je u svojoj analizi izračunao kako za vijećničke naknade svih županijskih, gradskih i općinskih vijećnika, kojih ima više od 8300 (bez Grada Zagreba), godišnje izdvajamo preko 51 milijuna kuna neto.  

U razgovoru za Index Šimunić naglašava kako posljednjih nekoliko mjeseci svakodnevno analizira lokalnu samoupravu te je došao do zaključka kako je "kikiriki-reforma koju ministar Malenica želi provesti samo kozmetičko zavaravanje birača". 

"Za ovakvu reformu smatram da je potrebna iznimno dobra analiza te korjenita promjena lokalne samouprave, a ne samo kozmetička. Primjerice u republici Irskoj 949 ljudi izabranih na izborima vodi kompletnu lokalnu samoupravu, a u Hrvatskoj se taj broj penje na preko 10 tisuća. Stranke imaju financijsku korist od svakog vijećnika, koji vrijede od 1000 kuna do 88.000 kuna godišnje za stranke, stoga nije ni čudno da se taj dio ne spominje u reformama, ali to je samo jedan dio nužnih promjena koje su nam preko potrebne", kaže Šimunić za Index.

Koprić: Ukidanje zamjenika je pozitivna stvar, ali... 

Profesor Ivan Koprić, stručnjak za javnu upravu sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, u razgovoru za Index upozorava kako je smanjenje broja zamjenika izvršnih čelnika te broja vijećnika u lokalnim predstavničkim tijelima moguće od novog mandata, koji će biti poslije narednih lokalnih izbora u svibnju 2021. 

"Najavljene uštede će se dakle početi ostvarivati tek od tada, a i ne nastupaju automatski. Naime, općine, gradovi i županije su autonomne same odrediti visinu njihovih naknada, što znači da ih i sada mogu smanjiti same, ako to žele, kao što će ih moći povećavati poslije sljedećih lokalnih izbora, ako to budu željele. Baratanje svotama novca koje će se uštedjeti je dakle neka opća procjena, a ne čvrsta brojka na koju se možemo osloniti", upozorava Koprić dodajući da je smanjenje broja lokalnih zamjenika načelno pozitivna promjena. 

"Nije ih ni trebalo biti toliko da se od uvođenja neposrednog izbora lokalnih izvršnih čelnika poslušalo savjete struke, koja se zalagala za drugačije modele zamjenjivanja načelnika. To može raditi predsjednik predstavničkog tijela, a ponegdje i pročelnik lokalne administracije, koji je profesionalac. Uglavnom, promjena za pozdraviti", zaključuje Koprić. 

Tri moguća modela spajanja općina

No puno je zanimljiviji onaj prijedlog koji govori o funkcionalnom spajanju općina, a koji je HDZ također spominjao tijekom kampanje. 

"Tu nije sasvim jasno kako se to namjerava postići pa ostaje vidjeti nacrt odnosno prijedlog novog Zakona. Spominjala su se dva-tri načina, a svima je zajedničko odgađanje ozbiljnije reforme teritorijalne organizacije zemlje. Ipak, postoje bitne razlike među njima", kaže Koprić, koji izdvaja tri modela. 

Prvi je model kategorizacije lokalnih jedinica po stupnju razvijenosti prema kojem bi u najvišu kategoriju ušle one koje imaju bolji kapacitet, ili u prijevodu više novca, pa bi onda one preuzimale neke nove funkcije koje dotad nisu obavljale, dok bi one koje nemaju novca smanjile i onaj opseg javnih usluga koje su dotad pružale građanima, što bi bilo jako loše za građane. 

"Nisam čuo da bi neka ozbiljna zemlja primjenjivala takav model. On otvara prostor stalnim pregovorima i nezadovoljstvima samih lokalnih jedinica, koje će se buniti na kriterije određivanja razvijenosti, nastojati po političkim vezama ishoditi promjene u kategorizaciji, moljakati novce od vlade i županija da bi prešle u višu kategoriju itd. Najgore je to što ovaj model ne bi ublažio, nego dodatno produbio nejednakost građana u dostupnosti javnih usluga koje im osigurava lokalna vlast", smatra Koprić. 

Najviše 110 do 130 jedinica 

Drugi model, po kojem bi se jednostavno ukinulo odnosno međusobno spojilo nekoliko desetaka najmanjih i najslabijih općina ili najslabije općine ukinulo i pripojilo gradovima, doveo bi do novih neravnoteža i nelogičnosti jer bi se oslabili neki gradovi (zašto baš oni?), dok bi neki nastavili funkcionirati s dosadašnjim relativno dobrim kapacitetima. Odnosno - spojiti dvije slabe općine u jednu slabu ne rješava baš nikakav stvarni problem. 

"Uglavnom, ovaj model ne postiže pozitivne učinke i ne može promijeniti postojeći centralistički i monocentrični model lokalne samouprave koji proizvodi loše posljedice, od fragmentiranosti upravljanja do nejednakih usluga za građane u raznim dijelovima zemlje", smatra Koprić dodajući da postoji i treći model, po kojem bi se u nove funkcionalne cjeline povezale jedinice koje sve zajedno čine jednu životnu, organsku cjelinu i u kojoj su ljudi povezani korištenjem javnih usluga, radom, poduzetništvom i zapošljavanjem. 

"To je model za koji sam se zalagao u dosadašnjim raspravama i za kojeg mislim da je uvod u pravu, ozbiljniju reformu u narednom koraku, poslije nekoliko godina. Primjenom tog modela moglo bi se doći do toga da na lokalnim izborima 2025. konačno biramo puno manji broj izvršnih dužnosnika i vijećnika na temeljnoj razini lokalne samouprave, da tamo imamo tih 110-130 organskih cjelina o kojima praktično sve znamo, da se na njih može decentralizirati važne lokalne službe sukladno Ustavu te da konačno i građani dobiju integrirane lokalne javne usluge na području na kojem je to racionalno i normalno", zaključuje Koprić. 

A što sa županijama?

Koprić naglašava da bi funkcionalno povezivanje trebalo zahvatiti i županije jer nam ako one ne počnu funkcionirati na razini organskih regionalnih zajednica prijeti opasnost slabog korištenja EU fondova i pomoći, što znači da bi bez toga stvarno iskorištenje te 22 milijarde eura o kojima se govori ozbiljno došlo u pitanje. 

"Ako se samo zacementira postojeće županije, time će se onemogućiti i reorganizacija na lokalnoj razini i ništa se ozbiljno u kvalitativnom smislu neće moći postići u reformi javnog upravljanja, čak i onoga na državnoj razini. Nadam se da do toga neće doći jer je sada prilika da vlada koja ima potrebnu potporu u Hrvatskom saboru i ima puno jednostavniju koalicijsku situaciju konačno provede potrebne promjene", kaže Koprić na kraju.