MEDIJI u Estoniji i Litvi nedavno su izvijestili o koordiniranim i masovnim izmjenama na Wikipediji čiji je cilj normalizacija sovjetske okupacije baltičkih država. Spor oko naizgled nevažnog detalja - je li javna osoba poput Kaje Kallas rođena u "Estoniji" ili u "Estonskoj Sovjetskoj Socijalističkoj Republici, Sovjetskom Savezu" - u očima estonskih novinara i volontera Wikipedije postao je ključna bitka o tome kako se moderna povijest zemlje predstavlja globalnoj publici, piše Baltic Sentinel.

Estonska javna televizija ERR i predstavnici Wikimedije Estonija opisali su ovaj napor na engleskoj verziji Wikipedije kao pokušaj prikazivanja estonske prošlosti u prosovjetskom svjetlu.

U središtu spora je navođenje mjesta rođenja u biografijama istaknutih Estonaca. Novinar Ronald Liive otkrio je da je jedan korisnik sustavno izmijenio gotovo 600 profila, od političara do sportaša i kulturnih djelatnika, mijenjajući mjesto rođenja iz "Estonije" u "Estonsku Sovjetsku Socijalističku Republiku" i "Sovjetski Savez".

U jednom je slučaju taj korisnik proveo više od 21 sata zaredom unoseći izmjene koje je predstavio kao "ispravljanje" estonske povijesti.

Službeni stav Estonije jest da republika osnovana 1918. godine pravno nikada nije prestala postojati, čak ni tijekom sovjetske okupacije. Prema toj logici, osobe rođene u Tallinnu 1977. godine, poput premijerke Kaje Kallas, rođene su u Estoniji, a ne u legitimnoj sovjetskoj državi.

Detalji su važni u politici sjećanja

Promjena formata mjesta rođenja u "Estonska SSR, SSSR" može se tumačiti kao implicitno legitimiranje sovjetske vlasti i potkopavanje koncepta pravnog kontinuiteta, koji je ključan za estonski nacionalni narativ nakon 1991. godine.

Iz Wikimedije Estonija navode da su ove izmjene dio šireg sukoba oko označavanja ključnih povijesnih događaja.

Ronald Liive tvrdi da se Estonski rat za neovisnost u važnim člancima "redefinira", pri čemu se terminologija mijenja s "obrambene kampanje" na "ofenzivnu kampanju", a estonsko osamostaljenje opisuje kao "separatizam od Rusije", što je jezik koji, prema njemu, više odgovara modernoj imperijalnoj retorici nego povijesnom konsenzusu.

Predsjednik odbora Wikimedije Estonija, Robert Treufeldt, istaknuo je i politiku sjećanja na Drugi svjetski rat, rekavši da su ruske operacije utjecaja posebno usmjerene na teme povezane sa sovjetskim narativom o "Velikom domovinskom ratu", koji ostaje ključni element poruka Kremlja.

Ista meta u Litvi i rizik za umjetnu inteligenciju

Litavski portal Lrytas izvijestio je 9. siječnja 2026. da se ista vrsta manipulacije mjestom rođenja pojavila i u litavskom kontekstu, posebno kod političara.

Medij je naveo primjere predsjednika Gitanasa Nausėde i bivše predsjednice Dalije Grybauskaitė, čije su biografije više puta mijenjane kako bi se kao mjesto rođenja navela "Litavska SSR" (LTSR).

Lrytas je također upozorio na posljedični rizik: veliki jezični modeli, koji se obučavaju na otvorenim internetskim izvorima, mogu usvojiti iskrivljene formulacije s Wikipedije i reproducirati ih u velikim razmjerima, pretvarajući tako uski spor u širi informacijski problem.

Ne radi se samo o Baltiku

Ovo nije prvi put da se otvorenost Wikipedije koristi za iskrivljavanje povijesti. Povjesničari Jan Grabowski i Shira Klein tvrde da je engleska verzija Wikipedije o povijesti holokausta u Poljskoj godinama bila sustavno i namjerno iskrivljena od strane ideološki motivirane uredničke skupine.

Iako se poljski slučaj tiče sjećanja na holokaust, a ne sovjetske okupacije, dinamika je slična onome što opisuju estonski volonteri: uporno sudjelovanje, proceduralne borbe i iskorištavanje mehanizama konsenzusa koji mogu nagraditi ustrajnost jednako kao i stručnost.

Drugi oblici pritiska uključuju državne mjere. Turska je, primjerice, blokirala pristup Wikipediji od 2017. do 2020. zbog sadržaja koji je smatrala neprijateljskim. U međuvremenu, Rusija je pokrenula više sudskih postupaka protiv Zaklade Wikimedia zbog, kako su vlasti tvrdile, "dezinformacija" o vojsci i invaziji na Ukrajinu.

Iskustvo Ukrajine pokazuje kako stranice Wikipedije postaju bojište na kojem se narativi osporavaju u stvarnom vremenu.

Estonski urednici ne tvrde da sovjetska vlast nije postojala kao stvarna činjenica, već se bore oko njezina pravnog i političkog značenja. Problem leži u kapacitetima volonterskih zajednica koje se teško nose s opsegom i složenošću platforme, što Wikipediju čini privlačnom metom za informacijske ratove.