NA SJEVERNOM Velebitu završila je dvotjedna speleološka ekspedicija koja je potvrdila da se stalni led u dubokim jamama i dalje smanjuje, unatoč tome što je to područje i ovog ljeta jedna od najhladnijih lokacija u Hrvatskoj. Istražene su i dokumentirane 33 jame, a prikupljeni podaci analiziraju se u kontekstu klimatskih promjena koje utječu i na podzemni led, čija se starost procjenjuje na 400 do 3000 godina, piše Hina.

Klimatski paradoks Velebita

Iako su zime na Sjevernom Velebitu i dalje izrazito hladne, s temperaturama koje su se prošle godine spustile do -22 stupnja Celzija, to nije dovoljno za očuvanje stalnog leda u jamama. Jedinstveni mikroklimatski uvjeti, zbog kojih se snijeg na Hajdučkim kukovima može pronaći i u kolovozu, ipak ne mogu u potpunosti poništiti utjecaj klimatskih promjena. Speleolozi upozoravaju na značajne promjene u količini leda.

"U pojedinim jamama bilježimo veće spuštanje razine stalnog leda, a ponegdje i njegov potpuni nestanak", istaknuo je Dalibor Paar s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Međunarodni tim u 33 jame

Tijekom dvotjedne ekspedicije istražena su 33 speleološka objekta ukupne dubine od oko 1100 metara te su dopunjeni podaci o već poznatim jamama. Na istraživanju je sudjelovao 51 speleolog iz deset udruga iz Hrvatske, Austrije, SAD-a, Portugala te Bosne i Hercegovine.

Prema riječima suvoditeljice ekspedicije Eme Buljan, cilj je bio i praćenje promjena mikroklimatskih uvjeta te istraživanje veze između dubokog podzemlja i površinskih ekosustava.

Podaci za znanost i edukaciju

Ekspediciju su vodile Ema Buljan i Olga Jerković Perić iz Speleološkog odsjeka PDS Velebit i Komisije za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza, uz podršku Nacionalnog parka Sjeverni Velebit.

Organizatori ističu da će prikupljeni podaci pridonijeti boljem razumijevanju utjecaja klimatskih promjena na podzemne i nadzemne ekosustave nacionalnog parka. Također, koristit će se u pripremi edukativnih sadržaja o prirodnim vrijednostima Hrvatske.