STANOVNICI Kosova su počeli izlaziti na birališta na prijevremenim izborima na kojima bi mlađa generacija političara mogla profitirati na raširenim frustracijama i zamoru sadašnjom političkom garniturom.

Opći izbori održavaju se nakon godine u kojoj je pandemija koronavirusa produbila društvene i ekonomske razlike u bivšoj srbijanskoj pokrajini koja je neovisnost proglasila prije 13 godina. 

Jedna od najsiromašnijih europskih zemalja, Kosovo se sada nosi s ekonomskim teškoćama uzrokovanim pandemijom, a početak cijepljenja 1.8 milijuna stanovnika tek se očekuje. 

Prosvjedni pokret Vetëvendosje (Samoodređenje) koji se pretvorio u političku stranku mogao bi se okoristiti željama javnosti za promjenama.

Ankete mu daju uvjerljivu čelnu poziciju na izborima iako nije sigurno da je dovoljna za apsolutnu većinu mandata u parlamentu. 

Stranka je u kampanji promovirala borbu protiv korupcije. 

Na čelu Kosova uglavnom bivši pobunjenički vođe

Od proglašenja neovisnosti na čelu Kosova uglavnom su bili bivši pobunjenički vođe koji su vodili 1990. rat za neovisnost. Dio njih s javne scene prošle je godine uklonio Haaški sud nakon podizanja optužnica za ratne zločine, poput bivšeg predsjednika Hashima Thaçija.

Vetëvendosje vodi 45-godišnji Albin Kurti koji je uvjeren da će formirati vlast. "Mi dolazimo, oni odlaze", kazao je pred izbore političar koji uživa potporu mlađih stanovnika Kosova.

Obećao je stvoriti nova radna mjesta i povećati plaće. Na Kosovu je prosječna mjesečna plaća oko 500 eura, a nezaposleno je više od 50 posto mladih. 

Šanse mu je povećala i nova saveznica - privremena predsjednica Vjosa Osmani koja mu se pridružila nakon napuštanja centrističke i trenutno vladajuće Demokratske lige Kosova.

Pravnica Osmani (38) jedna je od najpopularnijih političarki na Kosovu. 

Osmani je za AFP rekla da želi iskorijeniti korupciju iz prethodnih administracija i usmjeriti se na "naše ljude, što znači ulaganje u zapošljavanje mladih, zdravstvo i obrazovanje". 

Iako je Kurtiju zabranjeno kandidiranje nakon sudske presude iz 2018. jer je bacio suzavac u parlamentu u znak prosvjeda, njegova ga stranka svejedno može imenovati svojim kandidatom za premijera. 

Drugi je Thaçi

Na drugom je mjestu po anketama Demokratska stranka Kosova bivšeg predsjednika Thaçija s oko 20 posto glasova, a slijedi do sada vladajuća Demokratska liga Kosova. 

Etničkim manjinama pripast će 20 mjesta, a polovica je rezervirana za srpsku zajednicu. 

Peti izbori na Kosovu od 2008. posljedica su presude koja je imenovanje prethodne vlade ocijenila neustavnim iz proceduralnih razloga. 

Prvi rezultati očekuju se navečer nakon zatvaranja birališta. 

Tko god formira novu vladu, bit će pod pritiskom Zapada da obnovi razgovore sa Srbijom i riješi dugotrajne sporove. 

Odbijanje Beograda da prizna neovisnost Kosova glavni je uzrok napetosti i prepreka snovima obje zemlje da se pridruže Europskoj uniji.