Na današnji dan prije 99 godina zbio se događaj koji je zauvijek promijenio svijet
Foto: Wikipedia
PRIJE točno 99 godina, na današnji dan davne 1917. godine, zbio se događaj koji će zauvijek promijeniti tijek povijesti. Na današnji dan naime počela je Oktobarska revolucija u Rusiji (revolucija je počela 25. listopada po julijanskom kalendaru, odnosno 7. studenog po gregorijanskom pa je od tu i naziv Oktobarska revolucija).
Oktobarskom revolucijom sa vlasti u Rusiji bit će zbačena carska dinastija , a zemljom će zavladati komunisti. Rusija će uskoro postati Sovjetski savez, a komunizam će postati ideologija koja je uvelike odredila 20. stoljeće, a čije posljedice vidimo još i danas (i vidjet ćemo ih još dugo vremena).
Nemiri u Rusiji počeli su još puno prije. Prava je revolucija počela još u ožujku 1917. godine, a caristički režim, dodatno opterećen sudjelovanjem Rusije u Prvom svjetskom ratu, brzo je gubio tlo pod nogama. Carska obitelj ubrzo je abdicirala, a Aleksandar Fjodorovič Kerenski stao je na čelo privremene vlade koja se trebala usprotiviti sve jačim boljševicima i njihovom vođi Vladimiru Iljiču Lenjinu.
Nemiri su se nastavili i u ljeto. Nakon pogubljenja carske obitelji na ulicama Petrograda okupilo se na stotine tisuća ljudi. Dolazilo je do sukoba između demonstranata i vladinih snaga, a situaciju su iskoristili boljševici. Kerenski im se pokušao suprotstaviti snagama koje je povukao s bojišta, ali u tome nije imao velikog uspjeha.
Na svom četvrtom kongresu boljševici donose odluku o oružanom sukobu. Rujna 1917. god. njihov vođa, Vladimir Iljič Uljanov Lenjin razrađuje plan ustanka i metode osvajanja vlasti. »Crveni komesari« danonoćno urgiraju za prekid rata i potpisivanje separatnog mira s Njemačkom. Veći dio vojske bio je pod boljševičkom vlašću. Najaktivniji revolucionar bio je Lav Trocki. Ipak, dio vođa Boljševika (Kamenjev i Zinojev) nije bio za ustanak, ali je konačnu odluku ipak donio Lenjin.
Sedmog studenog počela je pobuna. Tada je bio zakazan »drugi sveruski kongres sovjeta«. Naoružani ustanici kreću u akciju još u zoru i zauzimaju najvažnije dijelove Petrograda. Otpora nije bilo, pa je grad već ujutro bio u rukama boljševika, Vlada je još uvijek držala Zimski dvorac. Kerenski je uzalud pokušavao prijeći u protunapad jer jedinice nisu izvršavale njegova naređenja. Krstarica »Aurora« odbija isploviti i usmjerava topove prema Zimskom dvorcu. Odlično pripremljeni ustanak donio je brzu pobjedu, praktično bez jednog pucnja. Tako je počela povijest komunizma u svjetskoj civilizaciji.
Sljedećih godina uslijedit će krvavi građanski rat, ali boljševička će se vlast ipak održati. Bio je to početak uspona komunizma u Europi koji je postojao od sredine 19. stoljeća, ali će tek u Rusiji dobiti snažno uporište s obzirom da se radi o jednoj od najvećih zemalja na svijetu. Uskoro će se ovaj sistem, čiji su ideolozi bili Karl Marx i Friedrich Engels, uskoro proširiti po velikom dijelu Europe i svijeta. Komunizam će se održati sve do 1989. kad će se, zajedno sa Sovjetskim savezom, potpuno urušiti.
Komunizam je sistem koji je, na ovaj ili onaj način, obilježio europsko 20. stoljeće. Iako u svojim osnovama ima ideju o besklasnom društvu jednakih, to se malo gdje provelo u praksi. Dapače, povijest komunizma često je i povijest nasilja i brojnih zločina, a ta ostavština i danas opterećuje brojne europske zemlje, među kojima je i Hrvatska.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati