Foto: 123rf, ikb.de

SRPANJ prije 10 godina većini bankara ostat će u sjećanju. Naime, kako piše Deutsche Welle, 30. srpnja 2007. prvi vjesnici globalne financijske krize stigli su i u Njemačku.

"Već na proljeće te godine se počelo govorkati o "trulim" hipotekarskim kreditima u SAD-u koji su povezivani sa zdravim kreditima i tako u paketima prodavani diljem svijeta. 

Među mnogim kupcima se našla i relativno nepoznata banka IKB iz Düsseldorfa koja je u srpnju 2007. upala u nevolje jer je prije toga mnogo investirala u američke hipotekarne kredite koji više nisu vrijedili mnogo. Ovo je bila prva banka kojoj je država (tj. porezni obveznici) uskočila sa spašavajućim kreditom.", piše Deutsche Welle koji donosi što se događalo tih dana.

"To je za Njemačku bio početak krize nakon koje su uslijedile još mnoge akcije spašavanja", sjeća se Axel Weber koji je tada bio predsjednik njemačke Središnje banke, a danas je na čelu švicarske banke UBS.

"Sve se odigralo vikendom jer je u petak, 27. srpnja, Deutsche Bank "prerezao" kredit IKB i o tomu obavijestio Savezni ured za kontrolu bankarskog poslovanja. Nom to je tek bio početak.

Nakon toga su u nevolje pale mnoge (polu)državne banke u Njemačkoj koje su se prije toga nakupovale trulih kredita. Herbert Grüntker, današnji direktor Pokrajinske banke Hessen-Tirinška, jedne od takvih banaka u vlasništvu saveznih pokrajina, smatra da je za tadašnje stanje bila kriva smanjena regulacija. Tek nakon definitivnog sloma, kada je na jesen 2008. "pala" američka banka Lehman Brothers, zakonodavci su tu počeli nešto mijenjati.", piše DW.

"Brzinom kakva se ne pamti, u parlamentu je izglasan Zakon o stabilizaciji tržišta novca", nastavlja Weber, iza kojeg je stajalo "ukupno 480 milijardi eura, 400 milijardi za jamstva i oko 80 milijardi potpore kapitalu banaka", prenosi DW.